Novi broj časopisa „Kod“ otvara izbor iz poezije Hajra Ulćinakua. Ulićinaku je rođen u Ulcinju 1938 godine. Osnovnu školu je završio u rodnom gradu, srednju pedagošku školu u Prištini, a studije za albanski jezik i književnost na Filološkom fakultetu u Beogradu. U časopisu „Kod“ objavio je ciklus pjesama tematski vezanih za Mediteran.
Proza i poezija
„Kod“ donosi i priču Ruždije Rusa Sejdovića „Daleko bilo“ inspirisanu sudbinom djeteta koje odrasta u romskoj familiji prisno se družeći s knjigama. Njegovi se trude da ga „odviknu od napasti“, i „zla“, ali bezuspješno. Slijedi odlomak iz neobjavljenog romana Frana Camaja čiji je radni naslov „Nemilosrdni put“. Camaj je rođen u Tuzima. Studije albanske književnosti i jezika završio je na Filozofskom fakultetu u Prištini.
Kemal Musić oglasio se kratkom pričom „Ugriz“ koja ime sve oznake žanrovski efektnog ostvarenja. Ovaj broj časopisa „Kod“ obogaćen je i likovnim prilozima Đeljoša Đokaja. Vrijedi ga čitati, između ostalog, i zbog izbora pjesma mladog hrvatskog pjesnika Andrijana Vuksanovića koji se predstavio kao dostojan sljedbenik Viktora Vide i don Branka Sbutege. Jednako je upečatljiv i susret sa stihovima Nadije Rebronje. Senad Karađuzović objavio je zapis o Esadu A. Idrizaju, pjesniku od čije je smrti prošlo 9 godina, a da se niko od njegovih „prijatelja u pokušaju“ i poznanika ne osvrnu i napisa neki osvrt o njegovom djelu. Inače, Idrizaj je uvijek tvrdio da je crnogorski pjesnik, a to i jeste bio više nego mnogi koji sebe nazivaju tim imenom.
Prevodi, eseji, baština
U tematu „Prevedena književnost“ , novi broj časopisa „Kod“ donosi prozu akademika Sretena Asanovića. Autor prevoda je Esad Mekuli. Rubrika „Baština“ rezervisana je za rad akademika Radoslava Rotkovića posvećem glasovitom pjesniku Ljudevitu Paskoviću. Hasnija Muratagić Tuna svoj rad je posvetila analizi lingvističkih struktura u tekstu Ćamila Sijarića. Opisala je struktrurno-semantičke konstrukcije jakih pozicija teksta, u kojima, usljed razmještaja verbalne građe, dolazi do isticanja sadržajnih elemenata, odnosno do izazivanja estetskog impulsa.
Dr Derviš Selhanović piše o romanu Ljliljane Tomanović-Ponomarev „Učenica profesora Džojsa“. Tu su i esej Sazana Čaprići „Mit kao okvir rodne nejednakosti“ i izvještaj s koncerta „S ljubavlju profesoru Nikoli Nikši Čučiću“ koji je u organizaciji Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore održan u koncertnoj dvorani muzičke škole u Crkvi Svetoga Duha u Kotoru.
(Izvor:Pobjeda)