Predsjednik dražve je u govoru istakao i da je borba za sticanje nacionalne slobode i političke nezavisnosti uvijek značila i borbu za uređenu državu, koja ima svoje sudske institucije i zakone.

"Crnogorski vladari XVIII i XIX vijeka su uporedo sa političkim, diplomatskim i vojnim djelovanjem za stvaranje nezavisne države, ulagali napore da izgrade pravni sistem koji će osigurati slobodu i pravdu unutar crnogorskog društva. Stvaranjem države težilo se da državljanin Crne Gore očuva svoj nacionalni i kulturni identitet, ali i da bude zaštićen u pravima kao građanin.

Na početku XVIII vijeka, kad je Crna Gora stekla obilježja slobodne i politički nezavisne zemlje, njen vladar, mitropolit Danilo Petrović Njegoš uvidio je potrebu da se uspostavi zakon i red, i formiraju institucije koje će brinuti o sprovođenju zakona u državi. Rezultat takvog državničkog nauma bilo je formiranje Nadplemenskog suda 1713. godine. On, nažalost, zbog okolnosti u kojima se Crna Gora nalazila, nije dugo funkcionisao. Tek krajem XVIII vijeka Crna Gora je dobila trajne institucije sudske vlasti, čije je djelovanje i unapređivanje trajalo sve do kraja državne nezavisnosti 1918. Veliki državotvorni i institucionalni hod Crne Gore započeo je donošenjem Opšteg zakonika crnogorskog i brdskog i formiranjem Praviteljstva suda crnogorskog i brdskog. Nastavljen je ustanovljenjem Senata u vrijeme Petra II Petrovića Njegoša, i donošenjem niza akata kojima je učvršćen pravni poredak u nezavisnoj Crnoj Gori. Druga polovina XIX vijeka započela je velikim činom u pravnoj istoriji Crne Gore – donošenjem Zakonika knjaza Danila I. On predstavlja temelj izgradnje našeg modernog pravnog sistema. Na tom čvrstom fundamentu nastajao je pravni sistem Knjaževine Crne Gore u vrijeme Nikole I Petrovića Njegoša. On se prvog dana kada je stupio na prijesto zakleo da će cijelog života svojski brinuti da svom narodu pribavi kod stranih naroda uvaženje, a na domu bezbjednost i mir, da će strogo paziti da sudije pravo sude.

Obećao je i da će svakoga poštenog i pravog državljanina braniti, a krivca kazniti, ne gledajući na njegov rod, čin ili dostojanstvo. Zato se njegova vladarska epoha, koja je trajala više od pola vijeka, prepoznaje ne samo po velikim vojničkim pobjedama i političkim uspjesima, nego i po izuzetnim pravnim spomenicima, od kojih neki svojim značajem nadilaze prostor Crne Gore. Najpoznatiji su Bogišićev Opšti imovinski zakonik iz 1888. godine i Ustav za Knjaževinu Crnu Goru 1905. godine", podsjetio je Đukanović na istorijske korjene uspostavljanja pravnog sistema.

Crna Gora je kako je kazao, uživala ugled zemlje u kojoj postoji pravna sigurnost i dosljedno sankcionisanje kršenja zakona.

"Primjetan je bio i napor države da zakonodavnom djelatnošću uredi mnoge oblasti društvenog života i pravnih odnosa, da sudove učini efikasnijim, i sudske postupke proceduralno kvalitetnijim. Sve je to rađeno u vremenu kada Crna Gora nije imala adekvatne obrazovne institucije za pravnu struku, niti dovoljan broj pravnika. O okolnostima u kojima se razvijalo crnogorsko sudstvo i pravni sistem uopšte, najbolje svjedoči podatak da je prvog pravnika Crna Gora dobila tek sredinom sedamdesetih godina XIX vijeka. Sto godina nakon prvog pravnika, dobili smo i Pravni fakultet u Crnoj Gori", kazao je Đukanović.

Istakao je da se upravo u naporima da se donošenjem zakona i izgradnjom sudskih institucija, osigura sloboda, sigurnost i pravda za sve državljane Crne Gore, prepoznaje jedan od najvažnijih tokova njene novovjekovne istorije, i jedno od suštinskih obilježja naše današnje nezavisne države.

Ova duga tradicija je kako kaže, ne samo svjedočanstvo o državnom utemeljenju Crne Gore, već i uzor i putokaz za izgradnju pravne države u procesu evropske i euroatlantske integracije.

"Efikasno, djelotvorno i odgovorno pravosuđe osnov je za ostvarenje političkih i pravnih ideala – pravne države i vladavine prava, na kojima je izgrađena Evropska unija. Zato se Crna Gora, kao prva zemlja kandidat za članstvo u EU, koja je pregovarački proces otpočela obaveznim otvaranjem poglavlja 23 i 24, mora još predanije pozabaviti implementacijom evropskih standarda u oblasti pravosuđa. I to prioritetno ne zbog obaveza na integracionom putu, već prije svega zbog unapređenja kvaliteta života građana, stvaranja uslova za ostvarivanje ljudskih prava i sloboda, stabilnog poslovnog ambijenta za privlačenje stranih investicija, za bezbjednost ljudi, i za stabilnost države i društva. Pored kvalitetno osmišljenog i odgovarajućeg normativnog okvira, pravni poredak treba prije svega da štite sudovi svojim radom. Oni su nezamjenjiva karika u lancu svakog pravnog sistema", poručio je Đukanović.

Smatra da sudstvo mora biti racionalno organizovano, mora biti nezavisno, efikasno, kompetentno i etično da bi imalo poziciju koja se podrazumijeva u modernim, demokratskim državama.

"Crna Gora je ratifikacijom Evropske konvencije o ljudskim pravima i slobodama nedvosmisleno prihvatila da evropski standardi i praksa Evropskog suda za ljudska prava sa sjedištem u Strazburu, postanu neizostavni principi pravnog sistema naše države. Reforma pravosuđa jedan je od najznačajnijih reformskih poduhvata sprovedenih nakon obnove crnogorske nezavisnosti u političkom sistemu Crne Gore. U pravosuđu su napravljeni značajni pomaci i ostvareni vidljivi rezultati na putu njegovog stalnog unapređenja. To se prepoznaje i kroz statističke preglede koje redovno objavljuje Evropska komisija za efikasnost pravosuđa (CEPEJ) u okviru Savjeta Evrope, koji pokazuju da je već sada crnogorsko sudstvo u nekim parametrima, kao što je dužina trajanja sudskih postupaka, ispred i nekih starih evropskih demokratija", naveo je Đukanović.

Sudstvo pred i dalje pred ozbiljnim izazovima

Crnogorsko sudstvo je svakako i dalje pred ozbiljnim izazovima, dodaje on.

"Jedan od najvećih je primjena reformskih zakona na način koji ne samo pravno, već i kulturološki uspostavlja i afirmiše vladavinu prava u našem društvu, čija je pravna teorija i praksa tradicionalno građena na značajno različitom konceptu pravne države. To zahtijeva kontinuirani profesionalni razvoj svakog sudije ponaosob, usavršavanje znanja i profesionalnih vještina.

Naravno, pred sudstvom, i cijelim pravosudnim sistemom je i dalje mnogo zadataka, kako u okviru pregovaračkog procesa, tako i zbog preuzetih obaveza po osnovu članstva u Ujedinjenim nacijama, Savjetu Evrope i drugim međunarodnim organizacijama", istakao je predsjednik države na Svečanoj akademiji.

Tim kako je dodao složenim zadacima može odgovoriti samo kompetentno, moralno čisto i efikasno, nezavisno sudstvo.

"Nezavisno od svakog uticaja, uključujući izvršnu i zakonodavnu vlast. Princip podjele vlasti predstavlja jednu od najvećih tekovina savremene države, koju Ustav Crne Gore od 2007. prihvata svojim osnovnim odredbama. Zbog značaja koji u konceptu savremenih pravnih i političkih sistema ima kao garant ljudskih prava i sloboda, načelo nezavisnosti sudske vlasti je postalo i opšteprihvaćena vrijednost.

No, univerzalno je važeće, a posebno u državama koje tek uspostavljaju društva prava i demokratije, da je imperativ nezavisnosti sudstva smislen dok je u funkciji potpunije pravde u društvu. Riječju, moramo odoljeti i sistemski se zaštiti od poimanja nezavisnosti koje se prvenstveno prepoznaje kao pravo na nedodirljivost, neodgovornost i neposvećenost strateškim interesima", poručio je Đukanović.

Časna sudijska uloga nezamjenljiva

Istakao je da nema boljeg dokaza valjanosti i snage jedne vlasti i društva od rada njenog sudskog sistema.

"Uzvišeni sudijski poziv i uloga sudstva u crnogorskom, kao i u svakom drugom uređenom i razvijenom društvu je nezamjenjiva. Zato želim da odam priznanje svim sudijama, svima koji im pomažu u obavljanju tog delikatnog, izuzetno značajnog posla, i da izrazim zahvalnost za doprinos koji pružaju izgradnji društva vladavine prava, i svekolikom napretku naše države. Prilika je da odamo priznanje i svim uglednim pravnicima koji su u vrijeme socijalističke Jugoslavije postavili temelje modernog pravnog sistema Crne Gore, ali i velikom broju ljudi u institucijama našeg pravosuđa koji su posvećeno doprinosili i doprinose unapređenju tog sistema. Časna sudijska uloga je nezamjenjiva, bilo da se posmatra kroz prizmu slobodarskog duha, naše svijetle istorije i bogate pravne tradicije, ili progresa koji je vidljiv golim okom u današnjoj nezavisnoj Crnoj Gori, članici NATO, i vjerujem prvoj narednoj članici Evropske unije.

Poštovane sudije, svima vama, kao i svima zaposlenima u crnogorskom sudstvu čestitam praznik, sa iskrenom željom da vaš predan, stručan i pošten rad bude jedan od prepoznatljivih biljega vremena, po kojem će današnju Crnu Goru pamtiti generacije koje dolaze", poručio je predsjednik države Milo Đukanović.