On je, u izjavi za PR Centar, kazao da incidenti u Skupštini predstavljaju nevaspitanje, nepristojnost i primitivizam.

„Bilo da se ljudi jedni drugima zalijeću na ulici, u kafiću, na radnom mjestu, ili u Skupštini to je primitivizam. Sa druge strane, to govori o snižavanju nivoa političke kulture, čak i u ovom prostoru, koji nije baš poznat po nekoj velikoj političkoj kulturi“, rekao je Brković.

On je ukazao da je Parlament 90-ih bio neuporedivo pristojniji od ovog danas „iako ste i tamo imali živopisnih likova“.

„Ali, nije bilo ove vrste primitivizma. A tada ste u parlamentima u komšiluku, u Srbiji, Hrvatskoj imali gađanje torbama, nevjerovatne izjave, najave tuča, kletve itd. Meni je to uvijek poraz onoga ko to gleda kao građanin. Jer ti ljudi su tamo kao neka simbolička vrsta zastupništva, koja ne bi trebalo da dozvoljava takvu vrstu nevaspitanja“, rekao je Brković.

Uvredama, psovkama, pozivanjem na fizički obračun poslanici, kako je pojasnio, pokazuju nedostatak samokontrole a to je, kako smatra, uvijek znak nezrelosti.

„Ja kao građanin ne želim to da gledam. Jer to je uvijek nedostatak samokontrole. Čini mi se, čak, da kod nekih političara postoji uvjerenje da su time profitirati i to postaje vrsta neuobičajenog marketinga. Meni se čini, iz onih zalijetanja, bar u slučaju nekih političara, da bi se katastrofalno po njih završilo kada bi to bilo realno i pravo zalijetanje. To ima oblik performansa i očito da oni imaju kalkulaciju da iz toga politički profitiraju“, smatra Brković.

On je kazao da bi možda djelotvorne mjere bile udaljavanje poslanika na neko vrijeme iz rada Skupštine ili novčane kazne.

„U svakom slučaju, od takvog ponašanja ne dobija niko, čak i ako neki imaju uvjerenje da im to donosi neku vrstu političkih poena. Kod političara mi uvijek ružno djeluje odsustvo samokontrole, svejedno da li to rade opozicioni, pozicioni, ili političari koji su na visokim ili nižim funkcijama. To treba gledati isključivo iz građanskog ugla iz kojeg je stvar jasna- imamo primitivizam i nešto što je ružno“, rekao je Brković.

Komentarišući ulogu medija kada je riječ o kulturi dijaloga u Skupštini Crne Gore, on je pojasnio, da se niko ne može ljutiti na ogledalo ako mu se ne sviđa lice koje vidi.

„Mediji na koncu, jesu tu da to, kao i sve drugo, učine vidljivim. Crnogorsko iskustvo sa parlamentarizmom nije veliko, ali u ovom segmentu, mislim da su ovo neke od najnižih grana na koje je došlo“, rekao je Brković.

Na koji način će se građani odrediti prema onome što vide u Skupštini, kako je kazao, njihova je odluka, ali smatra da javnost „treba da se tome sprda, jer to zaslužuje sprdnju“.

„Sprdnja je ponekad učinkovitija nego neke druge mjere i javnost takav „poklon“ može da koristi na koji god hoće način“, smatra Brković.

Izvršna direktorka Politikon mreže, Jovana Marović, smatra da u crnogorskoj Skupštini, i javnom diskursu uopšte, izvjesno vrijeme postoji, kako je kazala, takmičenje u iznošenju uvreda, omalovažavanju političkih protivnika, vrijeđanju i etiketiranju.

„Očigledno je da je to postalo ”djelotvorno” oruđe u rukama političara, baš kao da je junaštvo verbalno (pa čak i fizički) napasti protivnika, a zapravo je odraz slabosti i nemogućnosti da argumentovano i utemeljeno ”pobijedite” u debati“, ocijenila je Marović u izjavi za PR Centar.

Prema njenim riječima, poslanici takvo neprimjereno ponašanje, doživljavaju kao instrument za dobijanje političkih poena, „što ih onda i tjera da sve učestalije i sve bahatije koriste neprimjeren rječnik, prijetnje i uvrede“.

„Dio poslanika ne poštuje zakonodavni dom čiji su dio i koji predstavljaju u zemlji i inostranstvu, ali ne poštuje ni ličnost svakog pojedinca, kao što to Etički kodeks propisuje. U normalnim okolnostima, na standarde profesionalnog ponašanja ne bi trebalo ni podsjećati“, istakla je Marović.

Ona smatra da je stepen političke kulture u Crnoj Gori na izuzetno niskom nivou i najbolji je pokazatelj, kako je kazala, demokratskog razvoja i stanja u zemlji.

„Kazne predviđene Etičkim kodeksom nisu djelotvorne, ali mislim da ne bi bile djelotvorne koji god vid sankcionisanja da se primjenjuje u Skupštini. Nije neuobičajeno da se u parlamentima propisuju oštre kazne za povrede kodeksa“, kazala je Marović.

Ona je ocijenila da to nije rješenje, „niti se na taj način mogu disciplinovati poslanici upravo iz razloga koje sam već navela“.

„Rješenje može biti samo svijest o tome da svojim ponašanjem dajete loš primjer, loše predstavljate instituciju i utičete na degradiranje društvene situacije i opštu kulturu građana“, saopštila je Marović.

Izvršna direktorica Udruženja Roditelji, Kristina Mihailović, smatra da je obaveza roditelja da zaštite djecu od sadržaja koji nisu adekvatni, a ako ih već vide, da im, kako je navela, objasne zašto nisu dobri.

Ona je, u izjavi za PR Centar, ocijenila da su neprimjereni načini komunikacije i ponašanja sve prisutniji u okruženju, „pa izgleda sve više i u parlamentu“.

„U tome nam je možda i odgovor na pitanje/konstataciju: Zašto su nam djeca danas bez vaspitanja i zašto nemaju poštovanja ni prema kome“, istakla je Mihailović.