Prema njegovim riječima, već u toku naredne godine moglo bi se očekivati otvaranje posebnog računa.

“Imali smo nekoliko razgovora na tu temu u Vladi, kao i u Ministarstvu finansija kako bi pronašli model da jedan dio sredstava, koji bi se dobio od tih prihoda, usmjerimo upravo za jedan fond za liječenje rijetkih bolesti i skupih ljekova. Na dobrom smo putu da to riješimo za narednu godinu i da se otvori račun posebne namjene za ta liječenja i aktivnosti. Vidjećemo kako će to ići, jer ne zavisi samo od Ministarstva zdravlja”,  rekao je Hrapović.

U Hrvatskoj je nedavno donešena uredba kojom će se posebno regulisati taksa na cigarete. One će po kutiji poskupiti najviše dvije kune, odnosno oko 26 centi, a dio tog novca trebalo bi da se preusmjerava u zdravstveni sistem.

U Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji smatraju da primjena ovih mjera sa sobom nosi ne samo bolje zdravlje za populaciju, već i ekonomske benefite u smislu naplate značajnih prihoda. Ipak, njihov stav je da država treba da prepozna prioritete, te da primat treba dati preventivnim programima.

“Namjensko korišćenje poreskih prihoda radi unapređivanja zdravlja populacije je stvar političke odluke zemlje i način da se dodatno signalizira i zaštiti prepoznati nacionalni prioritet. Ulaganje u prevenciju nema alternativu i predstavlja put zdravlja i održivosti zdravstvenog sistema”,  kazala je za Pobjedu šefica Kancelarije SZO u Crnoj Gori Mina Brajović.

Prema njenim riječima, obaveza kreatora zdravstvene politike je da u datom epidemiološkom okviru i okolnostima evidentnog ekonomskog pritiska i ograničenih resursa “identifikuju i sprovode intervencije koje osiguravaju bolje zdravlje za sve i veću zdravstvenu “dividendu” za uloženi euro u zdravstvene programe”.

“Akumulirana iskustva i naučni dokazi upućuju da je moguće spriječiti 80 odsto srčanih i moždanih oboljenja, 80 procenata dijabetesa tip 2 i 40 odsto kancera kroz fokusirano sprovođenje programa prevencije koja podrazumijeva i efikasnu kontrolu duvana i štetne upotrebe alkohola”, istakla je Brajović.

Rezultati analiza komparativne prakse objavljeni prošle godine, kako ističe, ukazuju na dominantno korišćenje ukupnih ili samo dijela prihoda ostvarenih po osnovu naplate tzv. “poreza na grijeh” koji obuhvataju akcize na duvan, alkoholna i zaslađena pića kao prozvode čije konzumiranje štetno utiče na zdravlje i uzrokuje niz hroničnih oboljenja, uključujući kardiovaskularna oboljenja, kancer i dijabetes.

“Ovim sredstvima finansiraju se programi za kontrolu kancera ili kontrola pušenja, jer praksa potvrđuje da se jedan uloženi euro u prevenciju višestruko vraća (čak do 20 puta)”,  kaže sagovornica Pobjede.

Praksa korišćenja mjera fiskalne politike, kako je objasnila Brajović, je u skladu sa preuzetim međunarodnim obavezama Okvirne konvencije o kontroli duvana (FCTC).

“Smjernicama za njihovu primjenu predviđena je upotreba ,,cijene i poreskih mjera radi smanjivanja potražnje za duvanom“, kao i da dio prihoda obezbijeđen kroz naplatu akciza na duvan zemlje bude opredijeljen za kontrolu duvana i druge aktivnosti na promociji zdravlja”,  navela je Brajović.