To je, na okruglom stolu „Učešće mladih Roma i Romkinja na lokalnom nivou i regionalni indeks učešća mladih“, poručio izvršni direktor NVO Phiren Amenca, Elvis Beriša, ističući da je neophodno u što kraćem roku izraditi Pravilnik o distribuiranju stipendija mladih Roma i Romkinja, prenosi PR Centar.

 „Kao organizacija koja direktno ima komunikaciju sa mladima, bili smo u prilici da pratimo situaciju distribuiranja stipendija, koje su predviđene Nacionalnom strategijom za socijalnu inkluziju Roma i Egipćana u Crnoj Gori, gdje smo uočili nekoordinisano djelovanje u distribuiranju tih stipendija“, rekao je Beriša u PR Centru.

On je kazao da je ta organizacija uočila nedostatke afirmativnih akcija koje se, kako je precizirao, odnose na lakše upisivanje mladih Roma i Romkinja u srednje škole, davanjem dodatnih šest poena prilikom upisivanja.

„Ova odluka nije adekvatna, obzirom da još uvijek imamo mlade ljude, čak i sa odličnim uspjehom koji imaju problema prilikom upisivanja onih smjerova za koje apliciraju, a samim tim su prinuđeni da kasnije upisuju neke druge smjerove, što dovodi do smanjenja motivacije za nastavkom školovanja“, rekao je Beriša.

Izvršna direktorica NVO Prima, Aida Perović Ivanović, kazala je da se omladinske politike na nacionalnom nivou dobro razvijaju, što, kako je ocijenila, nije ravnomjerno njihovom razvoju na lokalnom nivou.

„Počev od motivacije službenika i službenica koje su u kancelarijama za mlade ili savjetima za mlade, tamo gdje oni postoje, pa do činjenice koliko u praksi postoji implementiranje lokalnih akcionih planova za mlade, strategija i ključnih dokumenata i aktivnosti koje su nam važne da omladinska politika zaživi ili da javnost postane svjesna da mladi postoje“, rekla je Perović Ivanović.

Istraživačica na projektu, Aleksandra Gligorović, pojasnila je da je Indeks učešća mladih kreiran na osnovu političkog i ekonomskog učešća, kao i na osnovu njihove uključenosti u društvo, kojim je moguće procjeniti napredak u poslednje tri godine.

„Što se tiče političkog učešća mladih, Crna Gora je u najboljoj poziciji, u odnosu na Srbiju, Makedoniju, Albaniju i Tursku. Procenat poslanika u Parlamentu 2017. je u porastu, u odnosu na prethodnu godinu. Međutim, u Crnoj Gori nemamo mlade ministre u Vladi, dok je broj zamjenika ministara u vladi na nivou direktora direktorata“, kazala je Gligorović.

Ona je rekla da, u pogledu ekonomskog učešća, u 2017. godini se bilježi smanjenje nezaposlenih mladih u Crnoj Gori.

„Ukupno učešće samozaposlenih osoba u prvom kvartalu ove godine, ne ograničavajući se samo na mlade, bio je 18 odsto. Kada je u pitanju procenat odobrenih kredita mladima od Investiciono-razvojnog fonda, on se kreće od pet do osam odsto“, kazala je Gligorović.

Ona je navela da se, procenat mladih koji nisu zaposleni, u procesu obrazovanja ili treninga u Crnoj Gori smanjuje, a da je, kako je istakla, primjetna razlika između mladića i djevojaka.

„U 2015. godine je taj procenat bio 23 odsto, dok je prošle godine pao na 20, međutim zabinjava činjenica da u ovoj kategoriji procenat osoba ženskog pola je u porastu“, navela je Gligorović.

Predstavnica Kancelarije za mlade u Podgorici u Sekretarijatu za kulturu, sport i mlade, Jasna Rakočević, rekla je da ta institucija aktivno sprovodi mjere poslednjih godinu dana u cilju veće inkluzije Roma i njihovog izjednačenog statusa sa ostatkom društva.

„Kao polaznu osnovu imamo Akcioni plan za mlade koji je napravljen za 2014/2018. godinu i u svakom segmentu tog plana, postoji i određeni segment koji se odnosi samo na Rome. Zajedno sa predstavnicima romske populacije, pokušaćemo da u narednom periodu, taj Akcioni plan realizujemo, kao i mjere koje su nam zadate, kako bi njihov život u Glavnom gradu bio ljepši i prilagođeniji“, rekla je Rakočević.

Predstavnica Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, Nevena Šuković, saopštila je na evidenciji Zavoda početkom novembra ove godine registrovano 816 pripadnika Roma i Egipćana, a da su 52 odsto od tog broja činile žene.

„Ako posmatramo obrazovnu i starosnu strukturu, možemo kazati da je više od 95 odsto tih ljudi nema zvanično zanimanje, što uveliko opredjeljuje mjere u koje Zavod može da ih uključi. Posmatrajući starosnu strukturu, skoro 50 odsto prijavljenih čine mladi od 15 do 30 godina, a preko 90 odsto njih su lica bez zanimanja“, kazala je Šuković.

Romska aktivistkinja, Samanta Bajrami, kazala je da je prosječenje problem u romskoj populaciji koji iziskuje bolji angažman i zalaganje državnih institucija.

 „Državne institucije ne obraćaju pažnju na romsku dijecu kada ih ugledaju na ulicama kako prose. Takođe, i kada bi se prijavilo prosjačenje postoji problem, a to je nedostatak Prihvatnog centra, jer se djeca nakon svega vraćaju na ulicu, dok policija i Centar za socijalni rad kažu da su roditelji krivi“, rekla je Bajrami.

Ona je istakla da mladi Romi nakon završetka srednje škole, zbog predrasuda i diskriminacije koje doživljavaju u društvu, često gube motivaciju da nastave dalje školovanje.

„Mladi Romi i Romkinje "gube " motivaciju za fakultetskim obrazovanjem jer se ne mogu zaposliti u svojoj struci, već su prinuđeni da se zaposle u „Gradskoj čistoći“ ili da skupljaju sirovine,  zbog nedostatka dokumentacije. Mnogi su napustili Crnu Goru jer su shvatili da će teško naći zaposlenje ovdje“, kazala je Bajrami.