Potvrda o slijetanju sonde Insajt (InSight) stigla je preko radio signala kojima je trebalo više od osam minuta da pređu gotovo 160 miliona kilometara između Marsa i Zemlje. 

Opasno slijetanje letjelice Insajt kroz atmosferu Marsa posle puta od 428 miliona kilometara i šest mjeseci dočekano je s oduševljenjem u kontrolnom centru u Kaliforniji. 

Sonda, robotski geolog koji treba da ispita misterioznu unutrašnjost Marsa morala je da smanji brzinu sa 19.800 kilometara na sat na nula za šest minuta od probijanja Marsove atmosfere, a za to kratko vrijeme je trebalo da izbaci padobran, uključi svoje motore za spuštanje i sleti na tri noge.

"Slijetanje na Mars jedno je od najtežih pojedinačnih radnji koje su ljudi morali da urade u istraživanju planeta. To je tako teška stvar, tako opasna stvar da uvijek postoji dosta neprijatno velika šansa da nešto može da krene naopako", rekao je vodeći naučnik Insajta Brus Banert. 

Ovo je osmo uspješno slijetanje letjelica američke svemirske agencije NASA na Mars od 1976. godine. Insajt, robot s tri noge i jednom robotskom rukom treba da radi naredne dvije godine. 

On je sletio na mjestu udaljenom manje od 600 kilometara od Nasinog robota Kjuriositi,koji je spušten na Mars 2012.

Stacionarna letjelica od 360 kilograma će koristiti svoju robotsku ruku od 1,8 metara da postavi mehaničku krticu i seizmometar na tlo.

Mehanička krtica će probiti pet metara u dubini tla da meri internu toplotu planete, dok će tehnološki vrlo razvijen seizmometar mjeriti moguće potrese. Do sada ništa slično nije pokušano na Marsu, koji je od Zemlje udaljen gotovo 160 miliona kilometara.

Mars je nekad imao rijeke i jezera, delte i korita jezera. Sad su suvi i planeta je hladna. Venera je vrela zbog svoje guste atmosfere koja zadržava toplotu. Merkur, najbliži suncu, ima površinu koja je potpuno izgorjela.

Insajt nema kapacitet za uočavanje života, koncentriše se na to šta je formiralo planete. To će biti ostavljeno za druge letjelice.

Istraživanjem duboke unutrašnjosti Marsa, naučnici se nadaju da će moći da stvore trodimenzionalne slike koje bi otkrile kako su stenovite planete našeg Sunčevog sistema formirale prije 4,5 milijardi godina i zašto se toliko razlikuju. Jedno od velikih pitanja je šta je učinilo da je Zemlja tako povoljna za život.