To je saopštio predsjednik Ivana Brajovića ispred Kluba poslanika Socijaldemokrata Crne Gore i Liberalne partije Crne Gore, na današnjoj Šestoj sjednici Drugog redovnog (jesenjeg) zasijedanja u 2018. godini, o Predlogu rezolucije povodom 100-godišnjice „Podgoričke skupštine“.

Od 1918. do 2018. godine, u tih sto godina, Crna Gora je prešla dug put kazao je Brajović.

"Od zemlje kojoj je ukinuta državnost, zemlje u kojoj je počeo prvi opštenarodni ustanak protiv fašizma u Evropi, do zemlje koja je na demokratskom referendumu, olovkom, ponovo osvojila svoju slobodu. Tako smo preuzeli odgovornost za sopstvenu sudbinu i opet postali nezavisna, međunarodno priznata država, a prošle godine i punopravna NATO članica", kazao je Brajović.

Zbog toga je kako je kazao on, dužnost Skupštine Crne Gore da se jasno odredi prema ovom važnom istorijskom događaju koji je i dalje tinjajući uzrok nekih podijela u našem društvu.

"Predlog Rezolucije koji je danas pred vama u cilju prevazilaženja podjela u crnogorskom društvu, u svojoj suštini ima duboko humanu i snažnu društveno-političku, državno-pravnu i identitetsku poruku i cilj. Jer zlupotreba nekih neslavnih događaja, kao i otvaranje zaraslih rana i raspirivanje međunacionalne mržnje, ne donosi ništa dobro našem društvu. Građani uporno na referendumu i svim izborima do sada pokazuju opredijeljenje za evropski i put ka razvijenim zapadnim demokratijama", poručio je Brajović.

Činjenica je kako dodaje da je istorija kompententnija od politike da da svoj sud, kao što je i činjenica da crnogorsko društvo ima obavezu da jednom zauvijek stane na kraj populizmu.

"Stoga ćemo ovom Rezolucijom potvrditi ono za što se bori i istrajava moderna i progresivna Crna Gora, a što joj je neslavnom takozvanom „skupštinom“ bilo oduzeto. Tada je oduzeta naša, prije svega državotvorna, politička, kulturna, ekonomska i identitetska suština. To ističu i crnogorski i drugi vodeći istoričari XX i XXI  vijeka", saopštio je on u Skupštini.

Današnja Crna Gora kako je istakao Brajović ne želi, niti može da prihvati retrogradno čitanje istorije.

"Današnja Crna Gora drži se prave istorije i činjenica. Jedino tako mi smo svoji i na svome, i jedino tako možemo biti dio evroatlantskih i evropskih integracija. Crna Gora je danas državotvorni organizam koji živi za sebe, obnavljajući se iz sopstvenih mogućnosti i potencijala koji nijesu mali. Crna Gora se hrabro bori da opstane i preživi gradeći svoje mjesto pod suncem u XXI vijeku. Nije to mjesto svakome toplo i udobno, ali jeste slobodno. Država Crna Gora nastoji da stvori uslove za svakog čovjeka da od njegovog rada i pregalaštva zavisi njegov život i egzistencija. Na državi je da stvori uslove, a na pojedincu da ih iskoristi", smatra Brajović.

Zato kako je kazao "nemamo pravo na sulude i nepotrebne bitke".

"Nemamo pravo na mračne i neoprostive ratove. Naše pravo je vjera u sopstvene sposobnosti, ideje i vizije. Naše jedino pravo je demokratija koju stvaramo, koju živimo i koju ostavljamo u amanet budućim generacijama Crne Gore. Zbog toga je ova Rezolucija bila neophodna: da se stvari nazovu pravim imenom – da izdaja nema nijedan drugi oblik osim ropstva, te da naša domovina nema nijedno drugačije ime osim Crna Gora, i da nijedna prošlost ne može zamijeniti budućnost.

Zato ćemo prošlost ostaviti istorijskim čitankama i muzejima, a budućnost novim generacijama, slobodoumnim i otriježnjenim od mitomanije i zabluda, spremnim da pišu nove stranice istorije na čast njihovim i našim pokoljenjima" kazao je Brajović.

Ističe da je Crna Gora nezavisna država, kreator svoje sudbine i partner najmoćnijim državama na svijetu.

"Crna Gora je miritelj među onima koji još nijesu prepoznali suštinu odnosa kako među pojedincima, tako i među držvama. A to je dijalog  koji se temelji na međusobnom poštovanju i toleranciji. Zato je drugo ime ove Rezolucije – dijalog. Dijalog između vremena i generacija. Između istorije i paraistorije. Dijalog koji se temelji na činjenicama, a ne na zabludama. Dijalog koji je duboko ukorijenjen u savremenoj crnogorskoj demokratiji i koji ne egzistira na isključivostima, već na suživotu različitih nacija, vjera i kultura. Dijalog koji se temelji na antifašističkom nasljeđu… Dijalog koji zaslužuje demokratsku, intelektualnu, političku, identitetsku, pravnu i svaku drugu civilizovanu posvećenost savremene Crne Gore. Jer je to naša jedina zaloga – svoji na svome, u svoje i u ime Crne Gore – zauvijek.

Ako se pitamo, a pojedini su se pitali, zašto o tome razgovaramo danas - zato što je od ovog događaja prošlo 100 godina i zato što mi danas, u ovom sastavu crnogorske Skupštine dajemo politički stav i dajemo vrijednosni sud o tom događaju. Miodrag Vuković i ja smo, prije više od 10 godina, u ovom parlamentu pripremili i podnijeli sličan akt i o njemu se nije raspravljalo tada", kazao je Brajović u parlamentu.

Misli da je bolje bilo da se o njemu raspravljalo ne prije 10 nego prije 20 godina, kao što je bolje da o njemu raspravljamo danas, a ne za 10 ili 20 godina.

"Mi, poslije 100 godina, možemo i imamo pravo da saopštimo stav i da kažemo svoje mišljenje. Da podsjetim i na ovom mjestu da je prošlo i 140 godina od Berlinskog kongresa 1878. I kada pogledate to vrijeme, jedne opet siromašne i male države kakva je bila Crna Gora, u tih nepunih 40 godina do početka II svjetskog rata Crna Gora, potrošena drugim svojim vojevanjima, uradila je ogromne iskorake i kada je u pitanju pravo i zakonodavstvo te male države i kada je u pitanju infrastruktura, kada je u pitanju kultura i svakojaki napredak. I poslije tih 30 i nešto godina mi smo bili i mali i siromašni, ali zaista se mnogo postiglo. Da ne govorim i o prvom letu koji se desio u Crnoj Gori malo poslije pronalaženja i početka avijacije, gradnji prvih puteva u Crnoj Gori i tako dalje. I zato mislim da je u redu što danas razgovaramo o ovome", kazao je predsjednik Skupštine.

S druge strane, dosadašnja rasprava, kako se on nada pokazuje da su apsolutno spremni da o tome govore argumentovano, civilizovano, neopterećeno i misli da je to dobro.

"Jer kao poslanici crnogorskog parlamenta, izabrani od strane građana Crne Gore, mi jedni jedini, sem predsjednika države još, moramo dobro da vodimo računa o tome što govorimo, jer to neko sluša. Ne sluša vjerovatno onoliko ljudi koliko mi mislimo i očekujemo, ali slušaju građani Crne Gore i ponekad kreiraju svoj stav, zavisno od onoga što mi ovdje kažemo. Tako da te tenzije i neke neprimjerene riječi nikako ne bi trebalo trošiti ovdje da se oni prenose na njih. I druga poruka kojom završavam je da, koliko god se naravno ne slažemo po mnogim pitanjima pa ni po ovom iz crnogorske istorije, ili o mnogim pitanjima iz crnogorske sadašnjosti, pozivam vas da razmislimo o tome da sve naše političke razlike, svi naši politički stavovi su toliko minorni ako ih kompariramo sa našom državom Crnom Gorom. I zato, što god da govorimo, da imamo svijest da je država svakako iznad toga i da te naše razlike kojih će biti, a dobro je da ih bude ubuduće, prevlađujemo ili istrajavamo na njima, ali da nikada u tom smislu i na taj način ne ugrožavamo državu", zaključio je Brajović.