Joana Bocaj ima 25 godina i već tri godine radi kao medicinska sestra u jednoj bolnici u Valoni na jugu Albanije. Ali, neće još dugo, ako joj se ostvare planovi. Već se priprema na to da uskoro napusti Albaniju i započne novi život u Njemačkoj. Za Diseldorf je čula od kolege.

"Mislim da ću u Njemačkoj pronaći bolji život i bolju budućnost. Ovdje su plate niske i niko ne cijeni naš rad. Zato želim da živim i radim u Njemačkoj", navodi Joana za DW.

Diseldorf je čeka raširenih ruku. Dugo ignorisani problem manjka stručnog osoblja u sektoru njege je došao i do najviših političkih slojeva.

U koalicionom ugovoru demohrišćansko-socijaldemokratske vlade stoji da bi trebalo otvoriti 8.000 novih radnih mjesta u sektoru njege, a u međuvremenu se govori o najmanje 13.000.

Foto: Ilustracija

Obrazovanje u inostranstvu – njemačkim novcem

Međutim, to neće biti dovoljno jer je stvarnost mnogo dramatičnija – već sad je 36.000 radnih mjesta u ovom sektoru nepopunjeno, od toga 15 000 u staračkim domovima. Situacija je još gora kada je riječ o privatnoj nezi.

Prema prognozama broj osoba koje će biti zavisne od tuđe njege će se sa trenutnih 2,86 miliona do 2060. gotovo udvostručiti na 4,5 miliona.

Ministar zdravlja Jens Špan je sada predložio konkretan plan za ublažavanje krize. Jedan od prijedloga se odnosi i na finansiranje obrazovanja njegovatelja u inostranstvu njemačkim novcem.

"Za ove potrebe je dodatno odobreno devet miliona eura", rekao je Špan.

Budući njegovatelji bi kod kuće trebalo da nauče i njemački kako bi, kako kaže Špan, odmah na kraju obrazovanja mogli da započnu s radom u Njemačkoj.

Kao moguće zemlje za ovakvu kooperaciju navode se – Kosovo, Makedonija, Filipini i Kuba.

Podsticanje iseljavanja s negativnim posledicama

U zemljama zapadnog Balkana koje su se našle na ministrovoj listi, ova inicijativa je za sada primljena sa zadrškom. Makedonske vlasti primjećuju da ovakve inicijative dodatno podstiču iseljavanje mladih, sposobnih i dobro obrazovanih građana. Iseljavanje je ionako na alarmantno visokom nivou u Makedoniji i zemljama regiona ovakvo rješenje ne donosi ništa pozitivno.

Ta opasnost je realna, pokazuje i jedna studija humanitarne organizacije "Tugedr for lajf" i socijaldemokratama bliske fondacije "Fridrih Ebert" s analizom stanja u Albaniji.

Ova studija pokazuje da 78 posto ljekara želi da napusti zemlju, a 24 posto bi to učinilo odmah. Najvažniji razlozi su poznati – manjak ozbiljnog pristupa na radnom mjestu, premale plate i loši radni uslovi.

Fatmir Brahimaj, predsjednik Albanske ljekarske komore je svjestan bezizlazne borbe za stručnjacima.

"Na znam gdje da iskopam zlato da bih zaustavio ovaj trend", kaže Brahimaj.

Slična je situacija i u ostalim zemljama zapadnog Balkana. U Srbiji, Bosni i Hercegovini, ili na Kosovu destine hiljada ljudi čekaju priliku da se domognu Zapada, navodi Dojče Vele. Ispred konzulata, duge kolone onih koji čekaju na radne vize. Škole stranih jezika rade punom parom.

Najpopularniji jezik je njemački a zanimanje je toliko da se čak nude kursevi u 23 sata. Posredničke agencije takođe pune blagajne: za posredovanje jedne medicinske sestre, njemačke klinike plaćaju i po 5.000 eura premije. Oni koji traže posao takođe plaćaju.

Situacije je slična i u Hrvatskoj. S obzirom da je zemlja od 2013. u EU, za većinu zemalja članica građanima Hrvatske ne treba radna dozvola. Čitavi djelovi zemlje su opustošeni. Pritom mnogima nije samo do puke zarade, nego odlaze zbog društvenih i političkih uslova i opšte atmosfere beznađa.

Gledano iz ugla Njemačke ovakva migracija radne snage znači dvostruku dobit: popunjavaju se praznine na tržištu rada, i dobijaju stručnjaci u čije obrazovanje nije uloženo skoro ništa.

Predsjednik humanitarne organizacije Diakonie, Ulrih Lilie, pozdravlja inicijativu ministra zdravlja "Mislim da nema izlaza nego da sami obrazujemo ljude i to u Africi, na Dalekom Istoku ili istoku Evrope".

On se zalaže da se u proces obrazovanja radne snage za Njemačku uključe i NVO ili i humanitarne organizacije poput njegove.

Ključ za vin-vin situaciju?

U makedonskom ministarstvu zdravlja vjeruju da su pronašli načina kako da svi profitiraju od trenutnog stanja. Oni predlažu neku vrstu rotacije tokom koje bi makedonsko zdravstveno osoblje neko vrijeme, recimo šest meseci, provodilo u Njemačkoj. Time bi ljekari sticali nova znanja ali i zaradili. Nakon toga bi se vratili u Makedoniju koja je investirala u njihovo obrazovanje i koja bi tako profitirala od novih iskustava svojih zdravstvenih radnika.

U Makedoniji rešenje probleme vide i u širem, regionalnom pristupu.

"Mislimo da bi sve zemlje regiona trebalo zajednički da pregovaraju s Njemačkom i tako postignu rotacijski princip", rekao je makedonski ministar zdravlja Venko Filipče.

Joana Bocaj iz Valone ne prati ove rasprave. Upravo je završila kurs jezika i samo je pitanje dana kada će stići u Diseldorf .

Izvor:Dojče vele