Za prosječnog Crnogorca nezamisliv je dan bez plastičnih kesa kao i odlazak u trgovinu sa cegerom. 

Teško je izračunati da li kese manje koristimo zato što ih plaćamo, kažu u trgovinskim lancima. Naplatu kesa građani doživljavaju kao udar na budžet a ne kao dopinos zaštiti okoline.

"Veliki broj potrošača koji su prilično negativno negativno odreagovali na naplatu kesa, što traje, nijesu se navikli na to tako da smo prinuđeni da im obezbijedimo i manje kese koje ne naplaćujemo", kazala je PR trgovinskog lanca Olivera Šuškavčević.

Nijesu samo plastične kese problem već generalno plastični otpad koji vidimo na svakomkoraku.

"Građani se nesavjesno odnose jer bacaju otpad gdje nije predviđeno ali i uloga lokalnih samouprava i institucija je velika u smislu da postave sistem koji će funkcionisati i koji će građani morati da poštuju", kazala je Milica Kandić iz NVO “Grin home“.

NVO "Ziro vejst" predao je peticiju za ukidanje plastičnih kesa Ministrarstvu održivog razvoja i turizma.

"Biorazgradive kese koje se koriste u prodavnicama trenutno, veoma su opasne. Rasapadaju se na mikroplastiku, idu u zemlju i vodu, i završavaju u našim tanjirima", kazala je Olga Sanjina-Miranovi iz NVO “Ziro vejst”.

Mora se naći rješenje za uklanjanje plastičnih kesa koje su najvidljivije ali i PET ambalažu, svjestan je i ministra održivog razvoja i turizma.

"Mi aktivno radimo i na zabrani kesa i na uvođenju kaucije za PET ambalažu mada time nećemo suštinski riješiti problem", kazao je Radulović.

Precizni podaci o plastičnom otpadu ne postoje ali se procjenjuje da svaki građanin Crne GOre iskoristi, u prosjeku, 400 do 600 plastičnih kesa, pri čemu ni jednu kesu ne recikliramo.

Izvor: TVCG/RTCG