Govoreći na svečanosti u Crnogorskoj galeriji umjetnosti „Miodrag Dado Đurić“ na Cetinju, Marković je kazao da kada se ovakvo priznanje zavrijedi na početku stvaralačkog opusa, kako je to učinila Delibašić, onda je prirodno da se „u vama prepliće dvojaki osjećaj – zadovoljstva zbog potvrde umjetničkog dometa, ali i stvaralačka strijepnja pred budućim izazovima“.

„Vjerujem da na ovakav način razmišlja i Delibašić - sedmi po redu laureat državne nagrade „Petar Lubarda“ , prva žena koja je dobila ovo priznanje, najmlađi dobitnik nagrade i prva nagrada koja je dodijeljena van klasičnih oblika likovne umjetnosti, za umjetničko djelo u oblasti video instalacije“ – rekao je predsjednik Vlade, saopšteno je iz Službe za odnose sa javnošću.

U djelu Delibašić i hrabroj odluci žirija da joj dodijeli nagradu, premijer čita i prepoznavanje jedne nove Crne Gore – hrabre i željne svog mjesta u savremenom svijetu.

„Crne Gore bez kompleksa i stereotipa; veoma svjesne svog kulturnog i duhovnog nasljeđa, tradicije i identiteta, ali odlučne da uhvati korak sa modernim vremenima i da bude njihov neodvojivi dio - onē Crne Gore koja je nepokolebljivo okrenuta budućnosti“.

Premijer je dodao da vjeruje da će ovogodišnji Likovni salon „Petar Lubarda“ ohrabriti upravo onu Crnu Goru koja je zagledana u budućnost.

Nagrađena umjetnica Milka Delibašić se zahvalila predsjedniku Vlade i Ministarstvu kulture rekavši da joj je posebna čast to što joj je nagradu dodijelio žiri čije članove izuzetno poštuje te činjenica da je prva žena koja je dobila nagradu te da je iz radova naših brojnih umjetnica učila o slobodi umjetničkog izraza.

„Htjela bih da pozovom mlade umjetnike da se više bave istraživačkim radom u umjetnosti i da se više okrenu ka nekim novim i drugačijim svjetlima kako bi naša scena bila drugačija i bogatija“ – rekla je Milka Delibašić.

Naglasila je potrebu dalje podrške države i institucija umjetnicima.

Selektorka ovogodišenjeg Salona Petrica Duletić je, govoreći o značaju ove likovne smotre, istakla da je izbor umjetničkih radova u selekciji bio usmjeren prvenstveno, u umjetničkom smislu, ka radovima koji predstavljaju visoko postignute umjetničke vrijednosti.

„Stvaralačkim autorskim angažmanom i umjetničkom produkcijom Salon omogućuje likovnim umjetnicima referiranje na društvenu zbilju postajućii tako mjesto promocije opšte kulturne stvarnosti. Karakter Salona, nudi zanimljiv presjek aktuelne crnogorske likovne scene, predstavlja etablirane, provjerene i potvrđene umjetničke prakse, ali i otkriva i promoviše svježe ideje mladih umjetnika sklonih otklonu od tradicije i istraživačkom izletu u neotkriveno i nepoznato. Upravo bogatstvo različitosti rukopisa i poetika ovu izložbu čini reprezentativnim presjekom recentne crnogorske likovne umjetnosti“ – kazala je selektorka Duletić.

U ime žirija, koji je ocjenjujući radove 34 umjetnika odluku o laureatu donio jednoglasno, prisutnima se obratila članica Svetlana Racanović.

Ukazala je da je ovo važno državno priznanje, prije svega, podrška umjetnici Milki Delibašić koja, u ovom trenutku, dodatno umjetničko obrazovanje i profesionalno sazrijevanje stiče van granica Crne Gore, ali i podsticaj drugim umjetnicima koji su svoje obrazovanje i umjetničko djelovanje vezali za ovaj kulturni prostor.

Prema mišljenju članova žirija ovaj rad posjeduje i promoviše umjetničke kvalitete nedovoljno afirmisane u aktivnoj crnogorskoj umjetničkoj praksi a kojima se ista može upisivati u savremeni internacionalni umjetnički kontekst.

Video instalaciju „Statičnost unutar prolaznosti vremena“ čine tri simultane video projekcije koje manifestuju i znalačko i suptilno sinhronizovanje medija i ideje gdje blurovanje slike stvara atmosferični sfumato prevodeći sliku u fantazmatski prizor lišen diktata deskriptivnog, narativnog, simboličkog, aluzivnog, čitljivog.

„Ovim izborom se nagrada koja nosi ime Petra Lubarde oslobađa od 'obaveze' forsiranja kvaliteta monumentalnog, epskog, heroičnog, 'muški' odlučnog te (p)održavanja kultnog statusa slikarstva i, jednako, distancira od praksi inertnog uprizorenja i modelovanja tzv. individualnih poetika, tzv. lokalnih specifičnosti ili osjećaja nacionalne samobitnosti“ – navodi se u obrazloženju žirija.