Tako je u Austriji svega 21 odsto Austrijanaca izjavilo da bi oružjem štitilo svoju domovinu.

U državama Bliskog istoka, sjeverne Afrike i u Pakistanu trenutno bi do 94 odsto građana uzelo oružje da brani otadžbinu.

U zapadnoj Evropi svega jedna četvrtina stanovništva, u prosjeku, u slučaju potrebe, uzela bi oružje u ruke da brani zemlju.

"Ovi rezultati iznenađuju. Očigledno Austrijancima nedostaje, kao i ostalima u centralnoj Evropi, konkretna slika prijetnje", analizirao je direktor Vojno-istorijskog muzeja Kristijan Ortner aktuelnu studiju.

On naglašava da je u kriznim godinama između 1956. i 1968, kao i tokom Hladnog rata, bila jasna prijetnja.

"Za moderne vojske je od ogromnog značaja da stanovništvu prenese koliko brzo u sadašnjici mogu u centralnoj Evropi biti pokrenute političke i socijalne krize", upozorio je ovaj vojni istoričar.

U Švajcarskoj, kako pokazuje studija, postoji veća spremnost za odbranu zemlje u slučaju opasnosti.

Tako bi 39 odsto Švajcaraca branilo otadžbinu, a u takođe neutralnoj Švedskoj čak 55 odsto.

"Evropska integracija je sigurno puno doprinijela poboljšanju osjećaja sigurnosti u Austriji, i tome da su se scenariji pretnje promijenili u hibridne mješavine, koje se teško razumiju", objašnjava Ortner.

On je podsjetio da je poslednja veća prijetnja na granicama Austrije bila prije 27 godina, tokom raspada bivše Jugoslavije.

Studija pokazuje da je, ako su zemlje neprestano suočene s konfliktima, većina stanovništva spremna na vojnu odbranu, a to je tako za zemlje poput Izraela, gdje bi oružjem zemlju branilo 66 odsto stanovnika, a u Turskoj čak 73 procenta.

U SAD-u, koje su aktivne na mnogim ratištima, spremno je samo 44 odsto stanovništva da oružjem brani zemlju.

Takođe je interesantno da svega 52 odsto katolika kaže da bi za svoju zemlju pošlo u rat, dok bi to učinilo 78 odsto muslimana, 77 Indusa i 66 odsto budista.

Kada je riječ o razlikama polova, spremnost muškaraca da idu u rat je sa 67 odsto veća od one kod žena koja je na 52 procenta.

Tanjug