Kuckajući se crvenim i šarenim jajima u porti crkve nakon liturgije ili kod kuće, pitaće se djeca čije će jaje biti pobjednik. Pitaće se to danas i svi odrasli, radujući se pobjedi, isto kao i djeca. A, kako i neće, jer ovim činom, označavaju da se desio Vaskrs Isusa Hrista, da su se ispunila proročanstva Starog zavjeta, i počelo doba Novog zavjeta. Da krv Hristova, koju simoblišu crvena vaskršnja jaja, nije uzalud prolivena, jer je i Isus ustao iz groba, kao što i pile izađe iz jajeta. Ujedno, kako objašnjavaju etnolozi, jaje je simbol obnavljanja prirode i života, i to ne samo kod hrišćana. Vaskršnje crveno jaje znači radost i za one koji ga daju i koji ga primaju, jer je ono simbol pobjede života nad smrću.
Vaskrs je dan kada je, prema hrišćanskoj dogmi, Isus Hristos, Mesija, čovjek, potvrdio svoju božansku i spasiteljsku prirodu. Prinoseći sebe na žrtvu, preuzimajući grijehe svih ljudi, stradajući na krstu, i potom vaskrsenjem pobjeđujući smrt, otvorio je svim ljudima put u vječni život. Hrišćani Vaskrs - Uskrs nazivaju i praznikom nad praznicima, svijetlim i radosnim, jer njegov značaj prevazilazi sva druga čovjeku kroz istoriju poznata dešavanja i svetkovine. Vaskrs je za Crkvu i vjernike centralni događaj u kalendaru, dokaz Hristove pobjede nad smrću. Vaskrsenje je događaj na osnovu kojeg je ustanovljena hrišćanska vjera. „Ako Hristos nije vaskrsao, uzalud je propovijed naša, uzalud i vjera naša, besmislen i život naš”, kaže Sveti apostol Pavle.
Vaskrs je pokretni praznik, koji najranije može da padne 4. aprila a najkasnije 8. maja, računajući po novom kalendaru. Hristovo vaskrsenje svetkuje se tri dana. Uobičajen pozdrav vjernika je „Hristos voskrese `vaskrse`”, a otpozdravlja se „Vaistinu voskrese `vaskrse`”. Vjernici se na ovaj način pozdravljaju do Spasovdana, četrdesetog dana od Vaskrsa.
I kako je Hristovo vaskrsenje donijelo radost i učvrstilo vjeru prvim hrišćanima, tako i danas, za ovaj praznik se vežu i praktikuju mnogi radosni običaji. Neke od njih prihvatila je i modifikovala crkva, dok su drugi isključivo „u domenu” etnologije i narodnog vjerovanja.
Na Vaskrs se završava i višenedjeljni post, a glavni, prepoznatljivi simbol praznika je crveno ili šareno jaje, kojim se mrsi. Jaja se inače najčešće farbaju i šaraju na Veliki petak, a u nekim krajevima na Veliki četvrtak. Po jednoj predanju, jaja se farbaju u spomen na događaj kada je Sveta Marija Magdalina Mironosica, putovala u Rim da propovijeda Jevanđelje, i posjetila cara Tiberija. Tada mu je, u znak pažnje, kao novogodišnji poklon, predala crveno jaje, i pozdravila ga riječima „Hristos vaskrse”.
U nekim krajevima postoji vjerovanje da je dobro da se svi ukućani na Vaskrs umiju vodom u kojoj je potopljen drenak, zdravac, bosiljak i crveno jaje. Djecu treba dotaći jajetom - da budu crvena i zdrava tokom cijele godine. Negdje se ovaj običaj praktikuje na Cvijeti. Vjeruje se da na Vaskrs valja zorom ustati, a ne valja zaspati prije ponoći jer će se, u protivnom, spavati cijelog ljeta i ništa se neće uraditi.
Cijela sedmica nakon Vaskrsa naziva se Svijetla ili Zaklopita, a u nekim krajevima i Vodena. Svijetli ponedjeljak, drugi dan Vaskrsa je dan kada se posjećuju rođaci, komšije, prijatelji, kumovi. Litije se kreću u mnogim mjestima. Vjeruje se da se na ovaj dan nebo zatvara, pa se zato ova sedmica naziva Zaklopita nedjelja. Naš narod vjeruje da je Svijetli utorak jedini dobar utorak u godini. Ako se dijete rodi na ovaj dan biće srećno i dugovječno. Dobro je ići u posjetu ili krenuti na put. Uopšte, sve
ono što nije dobro raditi u druge utorke dobro je raditi u ovaj. Mada nije široko raširen običaj, u mnogim selima se održavaju i svadbe, jer se vjeruje da će mladenci poživjeti srećno, dugovječno i imati mnogo djece, pišu etnolozi.
(Izvor:Dan)