Ipak, veća je šansa da ćete u Njemačkoj raditi neka od najmanje plaćenih zanimanja, među kojima je posao sobarice u hotelu s godišnjom neto zaradom od 19.000 eura, dok ćete hiljadu eura više zaraditi u ugostiteljstvu.

Kao frizer možete računati sa 21.000 eura, konobar 22.000 eura, a ako se zaposlite u kol-centru, možete dobiti 24.000 eura godišnje, koliko mogu zaraditi radnici na kasi ili na recepciji.

Kuvar godišnje u džep može staviti oko 25.000 eura, a kao zubarski tehničar možete zaraditi oko hiljadu više. Vozač kamiona, što je posebno popularno zanimanje za državljane BiH, godišnje zaradi oko 27.000 eura neto.

Saša Aćić iz Unije udruženja poslodavaca RS kaže za "Nezavisne novine" da poslodavci od vlasti očekuju da nastave sa smanjivanjem opterećenja na rad kako bi se stvorili uslovi da se povećaju plate i poboljšaju uslovi rada. Vjeruje da bi kombinacija ovih mjera mogla pomoći da se ljudi iz RS i BiH odluče da ostanu ovdje.

Govoreći o zaradama koje naši građani mogu da očekuju u Njemačkoj, Aćić je rekao da se ne treba samo fokusirati na apsolutne iznose, nego i na cijenu življenja u tim sredinama. Prema njegovim riječima, njemačka zarada od 1.200 eura neto na mjesečnom nivou ekvivalentna je neto zaradi od hiljadu maraka u RS.

"Mnogo se ovih dana govori o novom njemačkom zakonu o stranoj radnoj snazi. Mi bismo posavjetovali našim građanima da pažljivo pročitaju šta im se tim zakonom nudi. Možda će doći do zaključka da stvari nisu baš onakve kakve im se često predstavljaju", zaključio je Aćić

Takođe, njemački magazin "Die Welt" sastavio je listu zanimanja koja bez stranaca nisu moguća. U mesnoj industriji, kako ističu, čak 40 odsto zaposlenih su stranci. U sektoru proizvodnje životnih namirnica njih 37 odsto su stranci, dok je u betonskoj industriji zaposleno oko 34 odsto stranaca. U sektoru čišćenja i higijene radi oko 30 odsto stranaca, koliko ih je u kuvarstvu i ugostiteljstvu. Među poljoprivrednicima 29 odsto su stranci, koliko ih radi i na građevini, odnosno popularnoj "baušteli". Oko 25 odsto stranaca radi u hotelijerstvu, 23 odsto su skladištari, a među metalskim radnicima oko 20 odsto, odnosno svaki peti je stranac.

Podaci njemačkih agencija koje se bave zapošljavanjem radnika u toj zemlji pokazuju da su najtraženija zanimanja za strance koji dolaze na rad u Njemačku IT statističar, električar i njegovatelji, a najveća šansa za dobijanje posla je u oblasti njege, gdje se do 2030. godine očekuje čak 199.000 novih radnih mjesta.

Kolika je pomama za strancima u Njemačkoj, svjedoči podatak Saveznog zavoda za zapošljavanje iz Nirnberga, da je prošle godine u toj zemlji otvoreno čak 700.000 novih radnih mjesta od kojih su pola dobili stranci, odnosno legalno zaposleni radnici bez njemačkog pasoša.

Ističu da u Njemačkoj, od ukupno 32,7 miliona radnika, trenutno legalno radi 3,6 miliona radnika sa stalnim socijalnim statusom bez njemačkog pasoša, od čega je dva miliona iz zemalja članica EU, dok su ostatak državljani zemalja koje nisu u EU. Od nedržavljana EU najviše je u Njemačkoj stalno zaposlenih Turaka, oko 530.000, dok ih je sa zapadnog Balkana 271.000, a oko 200.000 zaposlenih je azilanata, najviše iz Sirije.

Što se tiče stalno zaposlenih u Njemačkoj porijeklom iz zemalja članica EU, Hrvati su sa 164.000 zaposlenih na čak četvrtom mjestu. Ispred njih su Poljaci sa oko 400.000, Rumuni sa 310.000, pa Italijani sa 260.000.

Zanimljivost

Zanimljivo je da je u Google pretraživaču, kad je u pitanju posao u Njemačkoj, jedan od najčešćih pojmova koji se pretražuju "posao u Njemačkoj bez papira". Naime, ispred ovog pojma nalazi se "posao u Njemačkoj bez znanja njemačkog", i "posao u Minhenu". Osim ovih pojmova, izlistani su još "posao u Njemačkoj za EU nedržavljane", "posao u Berlinu" i "posao u Njemačkoj". Svi ovi pojmovi su na njemačkom jeziku, a za ostale jezike zavisi od lokalnih postavki Googlea.

GODIŠNJE NETO ZARADE (u eurima)

19.000 sobarica plus 

21.000 frizer plus 

22.000 konobar plus 

24.000 kol-centar plus 

24.000 radnici na kasi plus 

24.000 recepcioner plus 

25.000 kuvar plus 

26.000 zubarski tehničar plus 

27.000 vozač kamiona plus

Izvor: Nezavisne