Ministar unutarnjih poslova Republike Hrvatske Davor Božinović istakao je nakon završetka trilaterale kako se pitanje migracija na istočnomediteranskoj i zapadnobalkanskoj ruti intenziviralo od kraja 2017. godine te kako je Hrvatska zbog toga, kao članica Evropske unije (EU), ojačala dijalog s institucijama EU o ovoj temi.

Ocijenio je kako zapadnobalkanska ruta, kao jedina kopnena ruta, ima potencijal postati najmasovnija ruta za migracije.

„Svi bilježimo porast ilegalnih migranata, u Hrvatskoj je taj broj skoro 70 posto veći u odnosu na 2017. godinu, u Albaniji je zabilježeno šest puta više migranata nego 2017, a kolega Nuhodžić je takođe detektovao veći broj migranta koji preko Crne Gore nastoje ići dalje“, izvijestio je Božinović, javlja Anadolija.

„Došlo je do promjene strukture migranata. Svi bilježimo da je najveći broj migranata iz zemalja poput Avganistana, Pakistana, Irana i Iraka, što govori o tome da se više ne možemo isključivo koristiti terminima poput izbjeglištvo i izbjeglica, jer ovo su uglavnom ekonomski migranti koji preko naših zemalja pokušavaju doći do konačnih destinacija u zapadnoj Evropi, što je s jedne tačke gledišta legitimno, ali je s druge, s obzirom na politiku Evropske unije koja želi zaustaviti ilegalne migracije te ulaže i sve više će ulagati u zaštitu vanjskih granica, nešto s čime se mi moramo nositi“, poručio je Božinović.

Najavio je kako će se zemlje u regionu s pitanjem nezakonitih migranata morati nositi narednih decenija te istakao važnost ravnopravnog dijaloga institucija EU s državama jugoistočne Evrope koje još nisu EU članice. Naveo je i da su Bosna i Hercegovina te Crna Gora dobile konkretna evropska sredstva za jačanja graničnih kapaciteta. Istakao je važnost realizacije sporazuma Crne Gore i Albanije s Frontexom, evropskom obalnom i graničnom stražom.

Ministar unutrašnjih poslova Crne Gore Mevludin Nuhodžić istakao je kako migracijski izazovi i dalje imaju globalnu dimenziju te kako je u borbi protiv nezakonitih migracija potrebna saradnja država na operativnom i strateškom nivou.

„Potrebno je i dalje jačati kapacitete graničnih policija, osavremenjivati tehničko opremanje granica, raditi na povećanju prihvatnih kapaciteta, dosljedno sprovoditi sporazume o readmisiji i ojačati svakodnevnu operativnu razmjenu informacija, koje su ključne za suzbijanje ilegalnih migracija i koje su izvorište svih drugih oblika kriminala, od organizovanog do ekstremnog vjerskog radikalizma“, rekao je Nuhodžić.

Ukazao je na važnost usvajanja šengenskih standarda, ocijenivši kako su sredstva ranije dodijeljena Crnoj Gori iz ovih fondova pomogla u jačanju graničnih kapaciteta.

Nuhodžić je kazao kako je u Crnoj Gori u zadnjih nekoliko godina procesuirano više od 70 članova krijumčarskih mreža te kako očekuje skoro potpisivanje sporazuma Crne Gore s  Frontexom.

„Spremni smo kao mala zemlja pružiti sve svoje raspoložive resurse u saradnji sa zemljama regiona, ali i sa zemljama članicama Evropske unije kada je u pitanju ova problematika“, kazao je Nuhodžić.

Ministar unutarnjih poslova Republike Albanije Sander Lleshaj  ocijenio je kako je 2019. godina početka ozbiljnih pregovora Albanije s EU o članstvu.

„Najvažnija je koncentracija nezakonitih migracija u Albaniji koju želimo smanjiti i na taj način smanjiti njihov priliv u Evropsku uniju. Jasno je da zapadnobalkanski koridor postoji zbog krize u Siriji, ali sada je otvoren i za druge migrante iz država poput Pakistana i Avganistana“, kazao je Lleshaj.

Llešaj je upozorio kako postoji povezanost između migracijskih tokova s tokovima krijumčarenja i kriminalom, kojima treba pristupiti s obje strane, zaključio je.

Sve tri države - Hrvatska, Albanija i Crna Gora, kao članice NATO saveza dijelebezbjednosne rizike i u obavezi su sinhronizirati djelovanje kada su u pitanju bezbjednosni rizici.