Đukanović je poručio da Crna Gora ostaje veliki prijatelj i zemlja koja snažno podžava suvereno pravo svake zemlje da bira put svog daljeg strateškog razvoja.

Đukanović završio je posjetu Minhenu, gdje je učesvovao na Minhenskoj bezbjednsonoj konfereniji.

Kako je saopšteno iz predsjednikovog kabineta, na marginama konferenije sastao se sa predsjednicima Slovenije, Ukrajine, Albanije I premijerima Gruzije i Kosova.

Takođe se sastao i sa sa ministrom vanjskih poslova Slovačke i predsjedavajućim Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) Miroslavom Lajčakom i predsjednikom Vlade Hrvatske Andrejom Plenkovićem.

Lideri sa svih meridijana diskutovali su o najaktuelnijim pitanjima današnjice.

"Jedno od najvažnijih pitanja koje je animiralo našu pažnju je pozicija Evropske unije u datom političko-bezbjednosnom kontekstu na globalnoj sceni, ali i ne samo to. i brojna druga pitanja od čijeg rješavanja zavisi stabilnost i prosperitet svakog dijela zemaljske kugle. mi smo zadovoljni onim što smo bili u prilici da čujemo ovdje. čini mi se da je jako važno da je sazrela svijest da se ovakva pitanja, posebno u ovakvim kriznim vremenima ne mogu rješavati drugačije do kroz multilateralnu saradnju", kazao je Đukanović.

Na marginama konferencije na kojoj se diskutovalo o temama iz korpusa globalnih i regionalnih politika, predsjednik je imao i niz bilateralnih susreta. Sreo se sa Ukrajnskim kolegom Petrom Porošenkom, koji je susret nazvao istorijskim.

"Ovo istorijski sastanak, prvi put se sastaju predsjednici dvije drzave i ponosan sam zbog toga. Cijenimo vaš naporan rad ka ostvarenju vaših spoljno političkih ciljeva, uprkos svim poteskoćama i čestitam vam na istrajnosti. Ukrajina je iz vas", kazao je Porošenko.

Đukanović razgovarao je i sa premijerom Gruzije Mamukom Bakhtadzeom, i obećao pomoć toj zemlji na putu ka EU. Crna Gora, kako je kazao Đukanović snazno podžava suvereno pravo svake zemlje da bira put svog daljeg strateškog razvoja i ostaje privržena politici otvorenih vrata.

"Ohrabruje nas činjenica da imamo punu podršku Crne Gore kada je u pitanju naše članstvo u Nato i zahvalni smo vam. Mi dobro sarđujemo, postoji još puno prostora za saradnju, ali je najbitnije da smo u dobrim međuljudskim odnosima, i da ste nam ponudili svu vašu pomoć", kazao je Bakhtadze.

Crna Gora i Slovenija mogu dosta uraditi kada je u pitanju region. To je zajednicka ocjena nakon sastanka crnogorskog i predsjednika Slovenije, Boruta Pahora.

Odnosi Crne Gore i Slovenije ilustracija su prijateljstva koje je od posebnog značaja za obje zemlje, a iskustvo Crne Gore, njen ulazak u NATO i odlicna pozicija na putu ka EU, predstavljaju fantastican uspjeh i kako je poručio Pahor, dragocjeni su za širi region od Zapadnog Balkana.

Odnosi u regionu i dalji napredak u rješavanju preostalih otvorenih pitanja bili su premet odvojenih razgovora Đukanovica sa sa albanskim kolegom Ilir Metom i premijerom Kosova, Ramušom Haradinajem. U fokusu je bio nastavak dijaloga između Beograda i Pristine.

Đukanović o situaciji na Zapadnom Balkanu razgovao je i sa premijerom Hrvatske Andejem Plenkovicem i ministrom vanjskih poslova Slovačke Miroslavom Lajčakom. Đukanović kaže da su njegovu paznju najvise privuke zemlje regiona.

"Godinama govorimo o tome da nas opterećuju tri teška problema koja su prenešena iz vremena krize na prostoru nekadašnje Jugoslavije i danas sa zadovoljstvom možemo da kažemo da je jedan od ta tri problema riješen zahvaljujući dobroj političkoj volji u Skoplju i Atini. Ostaju nam dva problema, dakle, nefunkcionalnost Bosne i zastoj u dijalogu između Beograda i Prištine", kazao je Đukanović.

Na Minhenskoj bezbjednosnoj o Evropi pričala je i njemacka kancelarka Angela Merkel. Prisutne je upozorila da se multilateralni svjetski poredak raspada, ali da to znaci da ga treba uništiti. Zato se, poručila je, moramo boriti za Evropu i protiv onih koji misle da sve mogu sami.

Tokom dva dana, koliko je trajala Minhenska bezbjednosna konferencija organizovano je 30 panela na kojima je govorilo 500 ucesnika. Uz to, u ovom hotelu, organizovano je 2.000 bilateralnih susreta.