Istraživanje na temu "Glas naroda o velikom finalu između Kosova i Srbije" predstavljeno je na konferenciji na kojoj je učestvovao i predsednik Kosova Hašim Tači, kao i predstavnici opozicije i Državne pregovaračke ekipe Kosova za dijalog sa Srbijom.

Predstavljajući nalaze istraživanja RIDEA-e, profesor Antoni Hit sa Oksford univerziteta kazao je da se većina ispitanih građana, tačnije 62 posto, izjasnila protiv prekida dijaloga, te da za to pitanje postoji velika saglasnot Albanaca i Srba. 

“Prvi scenario je nastavak statusa kvo, dok je drugi scenario priznanje de fakto od Srbije uz izvršna ovlašćenja Zajednice opština sa srpskom većinom. Treći scenario je korekcija granice”, kazao je profesor Hit. 

Samo 17 posto ispitanika je zadovoljno nastavkom statusa kvo, 10 posto podržava predlog da Zajednica opština sa srpskom većnom dobije izvršna ovlašćenja u zamenu za priznanje nezavisnosti Kosova, dok korekciju granica za priznanje od strane Srbije i otvaranje puta za članstvo u UN podržava 30 posto.

Heath je istakao da postoje velike razlike kada je riječ o crvenim linijama, pa je tako 96 posto Albanaca smatra da jezero Gazivode treba da ostane unutar Kosova, dok samo 5 posto Srba smatra da je to crvena linija. Slično je i sa rudarsko-metalurškim kombinatom Trepča. Takođe, 62 posto ispitanika uopšteno smatra da Preševska dolina treba da budeo dio Kosova, dok 91 posto Albanaca smatra da sheverni dio Kosova ne treba dati Srbiji, dok je za 10 posto Srba to crvena linija. 

Istraživanje je sprovedeno na 1.000 ispitanika sa cijelog Kosova, iz svih 38 opština. Ispitanici su izabrani slučajno i među njima je bilo 90 posto Albanci, 9 posto Srbi i jedan posto ostali. 

Predsjednik Kosova Hašum Tači izjavio je da svi dobro znaju da je dijalog neizbežan i neophodan, te da Kosovo mora da jednom zauvek raščisti odnose sa Srbijom. Tači je ponovio da snažno vjeruje da je došlo vrijeme da se ostavi neprijateljstvo koje je proizvelo tragedije na Kosovu i da treba postići konačni sveobuhvatni sporazum sa Srbijom. 

“Opcija održavanja statusa kvo u odnosima Kosova i Srbije, koji neki još uvijek podržavaju, pokazala se pogrešnom i neodrživom. Smatram da je status kvo, korak nazad. U poslednjih 12 mjeseci imamo pogoršanje i regres u odnosima Kosova i Srbije. Ne sumnjam da ukoliko ove godine ne postignemo pravnoobavezujući sporazum ulazimo u rizičnu zonu tih odnosa, što bi moglo da destabilizije čitav region”, kazao je Tači. 

Kosovski predsjednik je istakao da je prošle godine traženo da se Sjedinjene Američke Države direktno uključe u proces dijaloga, što je i potvrđeno pismom predsjednika SAD-a Donalda Trampa i državnog sekretara Mikea Pompea, "da imamo snažnu podršku za postizanje sporazuma između naše dvije zemlje, koje treba da bude obostrano priznanje". Komentarišući rezultate istraživanja, Tači je kazao da je utisak da se "građani Kosova slažu sa našim glavnim političkim stavovima i ojcenama u vezi dijaloga, što nas ohrabruje". Istakao je i da će platforma o dijalogu proći u Skupštini Kosova, te da nedavno formirana Državana pregovaračka delegacija za dijalog, ima njegovu podršku. 

S druge strane, lider opozicionog Pokreta “Samoopredeljenje” Albin Kurti kazao je da prošle godine nije došlo do korekcije granica, korekcije granice sa Crnom Gorom koja je trebala da se desi kako je obećano kosovskim poslanicima, ali nije se dogodila ni korekcija granice sa Srbijom. Kurti je ocijenio da je prvo loše, a drugo dobro. Kurti je istakao da se niko ne može praviti da Kosovo nije postiglo sporazume sa Srbijom, jer je ukupno 33 sporazuma potpisano za proteklih 6 godina dijaloga u Briselu, te da treba ispitati koliko su sprovedeni i koliki je njihov političko-društveni uticaj na Kosovu. 
Po njegovim riječima, stav Srbije jeste razgraničenje i podela Kosova, ali i podjela Bosne i Hercegovine, te da je neophodno da Kosovo treba da zna šta želi od dijaloga sa Srbijom. 

“Priznanje nezavisnosti Kosova, nadoknada štete, reparacija, rasvjetljavanje sudbine nestalih, to su zahtjevi oko kojih se slažemo i zašto ne bismo napravili zvaničan dokument državni sa našim zahtjevima za Vladu i predsjednika Srbije. To je važno uraditi prije dijaloga”, kazao je Kurti.