Uveden 1999. godine, euro je podstakao je snažan procvat kredita i investicija time što su se prednosti niskih kamatnih stopa u Njemačkoj proširile duž zemalja članica na periferiji eurozone. 

Njemačka i Holandija imale su velike koristi od eura u proteklih 20 godina. Za razliku od njih, u gotovo svim drugim članicama eurozone jedinstvena valuta bila značajana kočnica u privrednom rastu, pokazalo je najnovije istraživanje, piše Poslovni dnevnik. 

Istraživanje njemačkog instituta Centra za evropske politike pokazalo je da su zemlje članice eurozone koje su najsnažnije predane konzervativnoj fiskalnoj politici i koje su bile najkritičnije prema spašavanju prezaduženih zemalja u rubnom dijelu eurozone novcem poresknih obveznika tokom tih godina imale najveće koristi od zajedničke evropske valute. 

No, ti su dugovi postali su teško održivi nakon finansijske krize iz 2008., pri čemu su Grčka, Irska, Španija, Portugal i Kipar redom bili primorani tražiti financijsku pomoć zbog usporavanja rasta i nedostatka finansiranja. 

U čitavom razdoblju od 1999. za Njemce se u prosjeku procijenilo da su kumulativno bogatiji za 23.000 eura nego što bi bili da euro nije uveden, a Holanđani za 21.000 eura. 

S druge strane, Italijani i Francuzi su u prosjeku bili siromašniji za 74.000 odnosno 56.000 eura, pokazalo je istraživanje. 

Irska, jedno od najbrže rastućih privreda nije uključena u istraživanje jer su nedostajali odgovarajući podaci, napominju autori. 

Autori istraživanja Alessandro Gasparotti i Matthias Kullas procijenili su kako bi se razvijao BDP u osam zemalja članica eurozone da nisu prihvatile euro za zajedničku valutu tako što su uporedili njihove tabele rasta s onim privredama koje nemaju euro, a koje su ranije pokazivala slične trendove rasta. 

Među ekonomijama sa kojima je poređena Njemačka bili su Bahrein, Japan i Velika Britanija, a blok onih s kojim je Italija poređena je Izrael. Portugal je poređen sa zemljama poput Barbadosa i Novog Zelanda. 

Većina članica eurozone imala je razdoblja tokom kojih im je valutna unija donosila veće koristi od šteta, no ona su uvelike bila nadjačana onim razdobljima kada je bila uteg privredni rastu. Grčka je bila djelimično izuzeta. 

“U prvih nekoliko godina nakon uvođenja Grčka je bila na velikom dobitku od eura, no od 2011. godine trpi enormne gubitke", napisali su autori. U cijelom su tom razdoblju Grci se u prosjeku postali za 190 eura bogatiji nego što bi bili bez eura.