Šefica misije OEBS-a u Crnoj Gori, Marjse Daviet je, na konferenciji za medije te organizacije, saopštila da je "Vodič razvila Tehnička grupa za samoregulacuju", koja je, kako je pojasnila, "sastavljena od Medijskog savjeta za samoregulaciju, kao i predstavnika i ombudsmana iz dnevnih listova Dan, Vijesti i nedjeljnika Monitor, pod pokroviteljstvom Misije OEBS-a u Crnoj Gori."

Komentari čitalaca na internet portalima su, kako je navela, "među najčešćim oblicima angažovanja građana na internetu, sa velikim potencijalom za javnu diskurs."

„Međutim, komentari i diskusije u internetskoj sferi ponekad lako mogu poći u negativnom pravcu, stoga je važno, ali često i teško, pravovremeno prepoznati i spriječiti eskalaciju potencijalnog konflikta, uz istovremeno očuvanje ravnoteže između slobode izražavanja i poštovanja ljudskih prava“, rekla je Daviete, prenose iz PR Centra.

Marjse Daviet, šefica misije OEBS-a u Crnoj Gori, foto: PR Centar

Ona je kazala da će ovaj Vodič doprinijeti kvalitetu javnog diskursa i smanjiti stepen netolerancije.

„Ovaj dokument postavlja pravila i etičke standarde u komentarisanju članaka na novinskim portalima i na taj način predstavlja dragocjen alat za medije, istovremeno doprinoseći borbi protiv netolerancije na internetu. On usmjerava moderatore portala, kao i urednike i čitaoce“, ocijenila je Daviete.

Ombudsmanka u ND Vijesti i nedeljniku Monitor, Paula Petričević, poručila je da je ideja Vodiča da osigura argumentovanu diskusiju, a da polje izražavanja bude oslobođeno zloupotreba.

„Prostor komentara na crnogorskim portalima je neuređena oblast, koja je minimalno ili nikako regulisana, odnosno samoregulisana“, ocijenila je Petričević.

Kako je pojasnila, Vodič je strukturiran iz četiri segmenta, odnosno iz pravila komentarisanja, vrste moderiranja, procedure i sankcije.

„U segmentu pravila komentarisanja je najvažnija zabrana govora mržnje i diskriminacije. Zabranjeno je da komentari sadrže druge oblike očigledno nezakonitog sadržaja, odnosno prijetnje, propagiranje i zagovaranje nasilja, podsticanje svih vidova sajber kriminala, povredu intelektualne svojine, očigledno neosnovane optužbe“, kazala je Petričević.

Paula Petričević, ombudsmanka u ND Vijesti i nedeljniku Monitor, foto: Pr Centar

Ona je pojasnila da crnogorski portali koriste različite vrste moderacije, a da su vodičem, kako je pojasnila, formulisana četiri modela.

„Model premoderacije se do sada dominantno koristio, a medij koji se odluči za ovaj vid moderacije u potpunosti je odgovoran za objavljeni sadržaj komentara. Mediji koji se odluči za postmoderaciju, dužan je da nakon saznanja ili upozorenja, u razumnom roku razmotri uklanjanje spornog komentara. Ukoliko ga ne ukloni, smatraće se odgovornim za sadržaj komentara“, navela je Petričević.

Kako je saopšteno, ona je objasnila da "treći model hibridne moderacije podrazumijeva kombinaciju pred i post moderaciju za komentarisanje izuzetno osjetljivih tema."

„Ukoliko možemo predpostaviti da će neki tekst izazvati lavinu komentara, govor mržnje, moguće je odlučiti se i za premoderaciju komentara u ovim slučajevima. Definisana je i opcija zatvaranja opcije za komentarisanje izuzetno osjetljivih tema, prije svega tema koje se tiču crne hronike i sličnih“, kazala je Petričević.

Članica Medijskog savjeta za samoregulaciju, Aneta Spaić, istakla je da su za izradu Vodiča korišćene smjernice medijskih korporacija BBC-a i Gardijana, kao i da, kako je pojasnila jurisprudencija Evropskog suda za ljudska prava opredijelila rješenja tog dokumenta, navode iz PR Centra.

Predstavljanje Vodiča za primjenu smjernice 2.8. Etičkog kodeksa novinara i novinarki Crne Gore, foto: PR Centar

Prvo što nas je opredijelilo za postmoderiranje je potreba za registracijom korisnika, koja je predviđena da se odigra na odgovarajući način, tačnije da  se dostavi set informacija: ime i prezime i korisničko ime i važeća e-mail adresa. Moderatori ovog teksta ipak su uputili da korisničko ime ne može sadržati tuđe lične podatke, kontakt informacije, psovke, vulgarne izraze, e-mail adrese.

Ona je kazala da je Vodičem predviđen softver koji je, kako je navela, obavezan za online medije.

„To je softver za automatsko filtriranje neprimjerenih izraza, što znači da sve ono što softver automatskim filtriranjem utvrdi kao neprimjerenu psovku ili izraz, automatski će smještati u karantin koji će biti predmetom predmoderacije, što  odstupa od onog za koga je registracija ustanovljena“, rekla je Spaić.

Aneta Spaić,članica Medijskog savjeta za samoregulaciju, foto: PR Centar

Spaić dalje objašnjava da, "softver predviđa tri obrasca, a to su obrazac za prijavu kršenja ovih pravila koja su dostupna korisnicima, obrazac za prijavu neobjavljivanja komentara od strane moderatora, kao i žalba na postupanje moderatora određenog online medija."

„Sva tri obrasca, kao dobre tehničke alatke su preuzete iz  BBC pravilnika i traže set informacija kao što su: ime i prezime, kontakt informacije, e-mail ili telefon i sadržaj neobjavljenog komentara i razlog za objavljivanje, neobjavljivanje, uklanjanje, neuklanjanje ili neki razlog zbog kog se korisnik online medija obraća moderatoru ili samoregulatornom tijelu, inokosnom ombudsmanu ili kolektivnom samoregulatornom tijelu“, istakla je Spaić.

Ona je kazala da osnovnu sankciju moderatora predstavlja uklanjanje komentara kojim se krši pravilo komentarisanja.

„Međutim, učestalost kršenja komentara, može imati za sankciju privremenu zabranu komentarisanja, pri čemu trajanje može biti predmetom internih pravila, to jeste  nešto što može sam medij odrediti. Kao drakonskiju mjeru smo predvidjeli trajnu zabranu komentarisanja koja može biti izrečena za teške vidove kršenja u komentarisanju, a to je upotreba govora mržnje, diskriminatorskih terimna, propagande, nasilja i drugih vidova težih krivičnim djela koja su predviđena Krivičnom zakonom“, saopštila je Spaić.