Stoltenberg se obratio novinarima u Briselu povodom objavljivanja Godišnjeg izvještaja za 2018. i istakao kako NATO nastavlja investicije koje za cilj imaju lakše prevazilaženje sigurnosnih izazova u budućnosti.
On je kazao da je NATO prošle godine povećao izdvajanja za sektor odbrane, ali i ostvario napredak na polju odbrane i prevencije.
Ističući kako su ostvarene promjene i u rukovodećoj strukturi NATO-a, Stoltenberg je kazao da je izvedena i jedna od najvećih vojnih vježbi u proteklom periodu te da je sjedište organizacije useljeno u novu zgradu u Briselu. Dodao je da je ostvaren napredak i u kapacitetima sajber odbrane.
Stoltenberg je takođe kazao da je NATO nastavio djelovati kao članica međunarodne koalicije za borbu protiv terorističke organizacije ISIS, intenzivirao saradnju s Evropskom unijom i započeo proces članstva Sjeverne Makedonije.
"Raspodjela troškova u NATO-u treba biti pravedna. Sve članice su počele povećavati budžetska izdvajanja za odbranu. Evropski saveznici i Kanada su od 2016. godine potrošili dodatnu 41 milijardu dolara, a do kraja godine očekujemo da to dostigne i 100 milijardi", kazao je Stoltenberg, javlja Anadolija.
On je najavio jačanje kapaciteta NATO-a kao važnog faktora zajedničke sigurnosti.
U Godišnjem izvještaju NATO-a se navodi da je po izdvajanju za odbranu sedam članica prošle godine premašilo granicu od dva posto bruto nacionalnog dohotka (BDP). Riječ je o granici koju su članice NATO-a dogovorile još 2014. godine.
Najviše su za odbranu izdvojile Sjedinjene Američke Države koje su u te namjene potrošile 3,39 posto BDP-a. Slijedi Grčka s 2,22 i Velika Britanija s 2,15 posto. Granicu od dva posto prekoračile su i Estonija, Poljska, Letonija i Litvanija.
Turska je za odbranu prošle godine izdvojila 1,64 posto BDP-a, dok je Njemačka izdvojila 1,23 posto, a Italija 1,15 posto.
Belgija i Španija su za odbranu izdvojile 0,93 posto BDP-a po čemu su na dnu liste članica NATO-a, a od njih je za tu svrhu manje potrošio samo Luksemburg sa 0,54 posto.
Komentari