Katić se, u okviru Programa ”Hvala za 50”, koji je održan na glavnom gradskom trgu, a kroz koji je dočarano pet decenija Praznika mimoze, zahvalio svima koji su bili njegov nezamjenjiv dio.

„Zaista smo se, u prethodnom periodu, potrudili, kada je riječ o organizaciji jubilarnog Praznika mimoze, jer smo imali veliku obavezu, prema prethodnicima i svima onima koji su dali doprinos od samog početka Praznika mimoze do danas. Želim da se zahvalim svim akterima koji su nezamjenjivi u okviru Praznika mimoze“, istakao je Katić.

On je kazao da mu je drago što je Herceg Novi ponovo na svjetskoj mapi i što je Praznik mimoze najavljen i u zemljama Zapadne Evrope i u regionu.

„Posebno mi je drago što su se Evropa i svijet, kroz Praznik mimoze, vratili u Herceg Novi, organizacijom brojnih događaja. Pred nama su novi izazovi. Praznik mimoze je nešto što je bilo i što će ostati prepoznatljiv dio Herceg Novog, jer mimoza je Herceg Novi, a Herceg Novi je mimoza, oni jedno bez drugog ne mogu“, poručio je Katić.

Predsjednik nevladine organizacije „Maškare“, član Direkcije Praznika mimoze i jedan od tvoraca Alegorije „Hvala za 50“ Ivan Peulić, rekao je da Alegorija, koja se nalazi na glavnom gradskom trgu, ima za cilj da pokaže zahvalnost prema svima koji su, za 50 godina, dali mali ili veliki doprinos Prazniku mimoze.

„Ono što je bitno jeste da su svi prezadovoljni, da su reakcije baš dobre. Mi smo sa ovom Alegorijom već dva dana tu. Otvorene su čak i knjige za upisivanje podataka, tako da smo prikupili još hiljadu imena ljudi koji su došli, donijeli fotografije iz 70-ih, 80-ih godina. Stižu nam i mejlovi sa svih adresa gdje se skupljaju podaci, da bi se na kraju objedinili u zbornik koji će se zvati „Hvala za 50“ i ostati u arhivi Herceg Novog za naraštaje koji dolaze“, pojasnio je Peulić.

Kostimograf, scenograf i glavni tvorac Alegorije „Hvala za 50“, Živko Peulić Kvale, rekao je da je bilo najlakše crtati, ali da je kada je počela izvedba, trebalo mnogo „živaca, vremena“.

„Ali sve je rađeno sa ljubavlju. Uspjeli smo da uradimo nešto što smo zamislili, a zamislili smo da se zahvalimo ljudima i Herceg Novom. Na ovoj Alegoriji imamo 1244 upisana imena. Juče i prekjuče sam bio ponosan na ekipu, na zamisao, jer se dogodilo da su se ljudi masovno odazivali da vide ovo. Donosili su cijele albume. A svaka fotografija je obrađena, upisano ime, godina, mjesto aktivnosti i ko je ispod maski“, rekao je Peulić.

Dramski pisac, dramaturg, scenarista Stevan Koprivica rekao je da se kod njega, kada je riječ o Prazniku mimoze, prožima profesionalno i emotivno i sve ono što je njegovo određenje prema Prazniku je, kako je pojasnio, dokaz vitaliteta, perspektive i zdrave energije koju Herceg Novi mora da ima.

„Kada su u pitanju tradicionalna suđenja karnevalu, koja datiraju još iz paganskih vremena, ona su namijenjena krivcima. Mi živimo u vremenima kada je lakše naći krivca, nego zaslužnoga. Ali se nadam da se, preko onoga što se dešava na tim suđenjima, može na metaforičan način eliminisati sve što je zlo i afirmisati sve što je dobro“, kazao je Koprivica.

Nekadašnji predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Mitrović, kazao je da je Herceg Novi stvorio mimozu, a da je ona nesebično uzvraćala.

„Na prostorima bivše Jugoslavije i šire, kada se pomene Herceg Novi, misli se na mimozu, a kada se pomene mimoza misli se na Herceg Novi. Za ovih 50 godina prošla je Mimoza mnoga iskustva. Iako je cvjetala svake godine, njoj nisu uvijek cvjetale ruže. Kao velikoj i zahtjevnoj manifestaciji, bila su potrebna finansijska sredstva. Srećom, mimoza je uvijek imala kvalitetne sponzore, među privrednicima i organizacijama, sa lokalnog i šireg nivoa“, ukazao je Mitrović.

Član benda Egzodusi, Ante Krstović, rekao je da je ta grupa stalni učesnik Praznika mimoze kao jedinstvene manifestacije koja se godinama razvijala.

„U početku je to bio samo maskenbal, pa je 1972, 1973. godine porodica Vučetić napravila mažoretke. Onda smo 1975. godine popunili program sa Dubrovačkim trombonjerima, pa smo 1978. napravili svoje. Tako se godinama popunjavao program. Uključili smo kulturne svečanosti, književne večeri, pozorišne predstave, a onda je došao na red sport. Praznik mimoze ide dalje i siguro ima lijepu budućnost“, rekao je Krstović.

Potpredsjednica Mjesne muzike Đenović, Milica Matović, kazala je da je stotinu godina postojanja te muzike moralo da znači stotinu godina ljubavi.

„Prošlo je preko 200 ljudi u orkestru od početka do danas. Imamo sve više mladih i to je nešto čime se ponosimo“, kazala je Matović.

Trener i koreograf mažoret kluba “Lili”, Ljiljana Porobić, kazala je da je od 1976. go 2013. godine bila u Gradskoj muzici „što mažoretka, što muzičar“.

„Sada imam svoj klub. Na ovim panoima sa svih strana stoji moje ime. Ima me i sa maskama. Tu su i imena moje djece, moga muža, koji je bio trombonjer, tako da smo svi zastupljeni na ovom kamionu u ovim uspomenama za 50 godina Praznika mimoze“, rekla je Porobić. Ona se nada da sadašnje generacije, mažoretke, oni koji se maskiraju i sviraju, uživaju u Prazniku mimoze isto kao oni decenijama ranije.

Milan Dobrilović iz Herceg Novog, jedan od prvih koji su bili dio maskenbala Praznika mimoze, kazao je da mu je cilj svijetu pokazati "našu feštu i autentičnost".

„Volim da pokažem ovo naše bogatstvo. Osjećam ovo more i inspiriše me ovo Sunce, mimoza, galeb“, kazao je Dobrilović.

 Prisutni na Trgu plesali su i pjevali poznate hitove koji su neizostavan dio Mimozinih svečanosti, a domaćice su služile priganice, roštule, vino.

Program se nastavlja večeras u Dvorani Park, od 19 sati, promocijom monografije „Praznik mimoze - 50 godina cvjetnog festivala“.

Zatvaranje 50. Praznika mimoze zakazano je za sjutra, kada će u 17 sati krenuti međunarodna karnevalska povorka sa glavnog gradskog trga do Igala, gdje će od 19 sati početi suđenje Karnevalu, a od 21 sat koncert Svetlane Cece Ražnatović.

Tekst i foto:PR Centar