"Istraživanje CGO-a o percepciji diskriminacije ukazuju da ova grupa ostaje na vrhu ljestvice onih koji su u našem društvu najizloženije diskriminaciji. Etnička i socijalna distanca, kako među opštom, tako i među populacijom mladih, najizraženija je upravo prema Romima", navodi se u saopštenju koordinatora programa Ljudska prava u CGO Petra Đukanovića. 

Kako je saopštio, prethodnih godina se radilo u određenoj mjeri na uključivanju Roma u obrazovanje, ali čini se više formalno nego suštinski.

"Takav je odnos prema inkluziji Roma u svim oblastima društvenog života. Posmatrano u brojkama, u obrazovanju se bilježe najveći pomaci, jer se počelo sa nule, a danas se veliki broj romske djece upisuje u škole, iako obuhvat još nije potpun. No, broj Roma koji uspješno privedu kraju svoje obrazovanje je vrlo mali, a od onih koji se upišu u osnovnu školu do fakulteta stignu rijetki", kazao je Đukanović.

Kvalitet obrazovanja koji Romi dobijaju je, takođe, kako je kazao Đukanović, upitan zbog česte pojave, iako nedovoljno istraživane, da se upravo prema učenicima romske populacije primjenjuju niži kriterijumi, odnosno traže niži standardi znanja i postignuća.

"O tome da nešto nije u redu sa stečenim formalnim obrazovanjem svjedoče i visoke stope nezapošljenosti Roma koji imaju diplome srednje škole ili fakulteta. Da bi obrazovanje dalo adekvatan rezultat neophodni su dalji napori u radu sa zajednicom, promovisanje značaja obrazovanja, ozbiljniji pristup i saradnja sa roditeljima, rad sa djecom iz drugih grupa unutar škole kako bi se afirmisalo međusobno razumijevanje i prihvatanje među djecom, unaprijeđenje svijesti nastavnog kadra i njihovih kompetencija da rade sa djecom iz ranjivih grupa, snažnije promovisanje značaja i dostignuća u oblasti kulture i istorije Roma kroz obrazovne programe, prevladavanje jezičke barijere koja je često uzrok lošijeg obrazovnog postignuća", naglasio je koordinator programa za Ljudska prava U CGO.

Bez kvalitetnog obrazovanja nema ni uspješne uključenosti i kretanja na tržište rada.

"Najveći broj Roma nije zapošljen, a oni koji rade najčešće se zapošljavaju u sektoru komunalnih usluga. Problem nezapošljenosti održava se i na nemogućnost rješavanja stambenog pitanja i zadovoljenja čitavog niza elementarnih socijalnih i ekonomskih prava i potreba. Loše obrazovanje i nezapošljenost uvlače pripadnike romske populacije u začarani krug siromaštva, odnosno socijalnu isključenost i ranjivost koja se usljed nerješavanja ovih problema generacijski prenosi i trajno marginalizuje ovu grupu", saopštio je Đukanović.

Pozicija socijalne depriviranosti Roma nerijetko se, kako navodi u CGO, zloupotrebljava i u političke svrhe i političke trgovine, dok im se istovremeno ne pruža mogućnost da se politički organizuju i artikulišu svoje zahtjeve putem predstavnika u Skupštini Crne Gore.

Đukanović dodaje kako "uprkos narativu vlasti i varljive statistike" kako se postižu rezultati u inkluziji Roma, svakodnevno na ulici srijećemo desetine romske djece koja prose,koja su na ulici umjesto u školi.

"Većina od te djece okreću glavu. Javna je tajna da su ta djeca eksploatisana, ali se institucije ne bave spriječavanjem te pojave. Društveno i institucionalno zanemarivanje ovog teškog kršenja dječijih prava čini da se to “normalizuje” i prerasta u opasan stav koji usvajamo i ukorjenjujemo kao društvo. A sasvim je jasno da sa ovakavim stavom ne možemo da se razvijamo kao društvo kulture ljudskih prava", zaključuju iz CGO.

CGO