On je, na internacionalnoj studentskoj konferencija "Bezbjednost u lokalnoj zajednici – kriminološke i pravne perspektive", kazao da različiti načini i oblici ugrožavanja bezbjednosti u lokalnim zajednicama, neminovno utiču i ugrožavaju interese većine građana i društva u cjelini, javlja agencija MINA.

"Bezbjednosni problem i rizici koji mogu biti prepoznati na nivou različitih lokalnih zajednica su posljedica društvenih promjena, a njihovo adekvatno identifikovanje i rješavanje zahtijeva koordiniranu saradnju različitih subjekata zajednice i policije", rekao je Janjušević.

On je podsjetio da je UP, zajedno sa međunarodnim partnerima 2008. godine, implementirala projekat "Rad policije u zajednici".

Taj projekat 2008. je implementiran u tri grada, a 2009. je zaživio u svim organizacionim jedinicama UP.

"Policija i građani međusobnom saradnjom treba zajedno da učestvuju u rješavanju bezbjednosnih problema u lokalnim zajednicama", naveo je on.

Dodajući da se svi policijski službenici moraju uklopiti u lokalnu zajednicu i uspostaviti kontakt sa građanima koji u njoj borave.

"Uspostavljanje kontakta mora se vršiti na transparentan način, kako bi se istovremeno izvršilo povezivanje policijske službe sa pojedincima i lokalnom zajednicom u cjelini", kazao je Janjušević.

Navodeći sa su stanice policije u toku prošle godine realizovale 1.383 planske preventivne aktivnosti.

"Imali su niz preventivnih aktivnosti kada je u pitanju bezbjednost u školama, na temu prevencija vršnjačkog nasilja, kao i prevencija upotreba opojnih sredstva, u 145 osnovnih škola, za 7.600 učenika osmog i devetog razreda", rekao je Janjušević.

On je poručio da, i pored izražene spremnosti da aktivno učestvuju u rješavanju problema u skladu sa zakonom i nadležnostima, UP ne može sama riješiti bezbjednosne probleme u lokalnoj zajednici, već u saradnji i u punoj koordinaciji sa ostalim subjektima na nivou lokalnih zajednica.

Pomoćnica ministra prosvjete Mubera Kurpejović kazala je da je Ministarstvo svjesno uloge koje obrazovanje ima kada je u pitanju bezbjednost.

"Kroz nastavne planove i programe, posebne službe u vaspitno-obrazovnim ustanovama pokušavamo da najmlađim, a onda i najstarijim približimo značaj bezbjednosti i na neki način utemeljimo osnovne i ključne ljudske vrijednosti, kako ne bi došli u situaciju da uopšte govorimo da je bezbjednost u Crnoj Gori ugrožena", rekla je ona.

Poručujući da posebnu ulogu imaju ustanove visokog obrazovanja, kao što je Pravni fakultet.

"Pravni fakultet tu ulogu ima ne samo kroz realizaciju studija iz oblasti prava i bezbjednosti, već i kroz stvaranje kadra koji će sjutra kreirati politiku u oblasti zaštite bezbjednosti. Lokalne zajednice, odnosno opštine, takođe su odgovorne za bezbjednost", navela je Kurpejović.

Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović, kazao je da ne postoji dan, a da se ne desi neki mafijaški obračun, eksplozija ili paljenje automobila.

On je poručio da je izuzetno važno da u svakom gradu svaki građanin osjeća ličnu sigurnost.

Dodajući da je država, unazad tri godine, nakon određenih obračuna, shvatila težinu situacije.

"Iz najviših organa državne vlasti rekli su da niko ne smije biti ispred države i jači od nje. Može da pripada bilo kom klanu, da se zove kako hoće, ali svako mora da odgovara za ono što učini. To je jedini pravi put kojim se obezbjeđuje sigurnost građana", naveo je Begović.

Dekan Pravnog faulteta Velimir Rakočević, kazao je da se shvatanje bezbjednosti značajno promijenilo, od klasične bezbjednosti države do bezbjednosti pojedinca.

"Zadatak svih nas je da stvorimo što bolje i bezbjednije okruženje koje danas obuhvata i ljudsku, ekonomsku, zdravstvenu i ekološku bezbjednost, jer je to multidisciplinarni pristup", rekao je on.

Ambasador Slovenije u Crnoj Gori Mitja Močnik, kazao je da su bilateralni odnosi Crne Gore i Slovenije odlični i da je saradnja između opština i univerziteta dvije države veoma dobra.

On smatra da je osiguranje bezbjednosti u lokalnim zajednicima veoma važno.

Močnik je rekao da u svim državama postoje problemi, kada je bezbjednost u pitanju.

"Činjenica je da je Evropska unija u krizi. Vjerovatno će doći do nekih izmjena, ali sjedišta za Crnu Goru u Evropskom parlamentu su već rezervisana, bez obzira na Bregzit i ostale stvari koje će se još dešavati", zaključio je on.