SZO navodi da se epidemije bilježe u svim dijelovima svijeta, a najdramtičniji rast zabilježen je u Africi - iznad 700 odsto, prenio je BBC.

Stvarne cifre mogu da budu znatno veće, pošto se globalno prijavi samo jedan od 10 slučajeva oboljenja, navodi SZO koji ističe da male boginje mogu nekada da dovedu do ozbiljnih zdravstvenih komplikacija, uključujući oboljenja pluća i mozga.

Ukrajina, Madagaskar i Indija su zemlje u kojima su male boginje najrasprostranjenije - bilježe se desetine hiljada slučajeva na milion stanovnika. Samo na Madagaskaru je od septembra prošle godine preminulo najmanje 800 ljudi.

Epidemije su pogodile i Brazil, Pakistan i Jemen, "uzrokujući brojne smrtne slučajeve - uglavnom djece", dok je došlo do povećanja broja slučajeva u zemljama u kojima je broj vakcinisanih visok, uključujući SAD i Tajland.

U 170 država zabilježeno je 112.163 slučajeva malih boginja, dok je u istom periodu 2018. godine u 163 zemlje bilo 28.124 slučajeva.

Većina oboljelih, 94 odsto, nevakcinisana je, nepotpuno vakcinisana ili nepoznatog vakcinalnog statusa.

Ujedinjene nacije navode da je oboljenje "u potpunosti sprječivo" pravom vakcinom, ali globalna pokrivenost prve faze imunizacije "zastala" je na 85 odsto, te "još nije dostignut nivo od 95 odsto vakcinisanih što je potrebno da se spriječi izbijanje epidemija".

Šef SZO Tedros Adanom Gebrejesus i šefica Unicefa Henrijeta Fore ističu da je svijet "usred krize malih boginja" i da je za to krivo širenje konfuznih i kontradiktornih informacija o vakcinama.

Gebrejesus i Fore navode da je "razumljivo da u takvoj klimi roditelji budu izgubljeni", ali da "na kraju krajeva, nema rasprave o suštinskoj koristi vakcine". "Više od 20 miliona života je sačuvano zahvaljujući vakcinama protiv malih boginja samo od 2000. godine", naveli su šef SZO i šefica UNICEF.