On je za RTS objasnio da je to istraživanje sprovedeno sa Institutom "Batut", jer je kod njih bilo moguće isključiti sve faktore rizika, što nije moguće kada se ispituje starije stanovništvo.

Laketić je, gostujući u Dnevnika RTS-a, objasnio da je urađeno naučno-medicinsko istraživanje sa Institutom "Batut" koje je pokazalo da je postojao toksin koji je djecu od pete do devete godine učinio podložnijom na nastanak malignih bolesti.

"Kao ispitivanu grupu smo uzeli djecu jer tu ne postoje faktori rizika i samo istraživanje zato ima veliku naučnu vrijednost", napominje predsjednik Komisije za istraživanje posledice NATO bombardovanja.

U narednoj fazi istraživanja Komisija će pokušati da identifikuje o kom toksinu je riječ, dodaje Laketić.

Istraživanje je sprovedeno na generaciji djece rođenoj nakon bombardovanja.

"Od trenutka izlaganja toksinu do manifestacije bolesti potrebno je da prođe neko vrijeme. Za maligne bolesti krvi treba oko osam godina, a za solidne tumore od 14 do 18 godina. Imamo dovoljnu vremensku distancu da uradimo istraživanje", ističe Laketić.

Objašnjava da postoje čist i prljav osiromašeni uranijum.

"Čist osiromašeni uranijum nastaje kao sporedni produkt fisije u reaktorima. Prljavi osiromašeni uranijum je istrošeno nuklearno gorivo gdje postoje i primese plutonijuma, americijuma, a oni povećavaju toksicitet. Značajno za osiromašeni je da je nefrotoksičan (oštećuju bubrege), citotoksičan (oštećuje ćelije), kancerogen", napominje Laketić.

Objašnjava da je uranil jon, koji lako reaguje sa biološkim molekulima, ono što osiromašeni uranijum čini štetnim.

Laketić podsjeća da je NATO tokom bombardovanja ciljao objekte infrastrukture u kojima se nalaze jedinjenja sa jačim negativnim efektom na ljudsko zdravlje nego uranijum. Kao primjer navodi Kragujevac u kom su pogođeni elektro-transformatori puni trafo-ulja.

"U trafo-ulju ima piralena, koji je jedna od najkancerogenijih supstanci. Piralen se zatim izlio u Lepenicu", podsjeća Laketić.

Laketić ističe da Srbija sada može da sprovede mjere prevencije stanovništva, rano liječenje i asanaciju životne sredine gdje je neophodno.

Podseća da je NATO bombardovanje izvršeno bez saglasnosti Saveta bezbenosti. Zbog toga, dodaje, Srbija ima pravo da traži pomoć u liječenju, prevenciji, sanaciji životne sredine prije svega od zapadnih zemalja.

Prvi preliminarni izvještaj o posledicama bombardovanja biće objavljen 2020. godine.

RTS/B92