Saradnju sa Crnogorcima počeo je na području skijanja, pomažući im u stručnom radu, prilikom osnivanja MASI-a, nacionalnog skijaškog udruženja Crne Gore.

"Zajedno smo stvarali taj dio sportske struke i sada, od kako se konferencije održavaju u Crnoj Gori, ja sam uvijek gost, jako mi je drago da dolazim i na svim područjima dajem svoj doprinos", rekao je on.

Profesor Žvan smatra vrlo pozitivnim što je crnogorska naučna konferencija o sportu izašla van granica sopstvene države, jer to je prilika za upoznavanje novih krajeva i ljudi, a Dubrovnik je svjetska destinacija, pa je taj korak u pravom smjeru uticao na veliku posjećenost skupa od strane kolega iz različitih institucija koje se bave sportom na raznim stranama svijeta.

"Skijanje je moja struka kojoj sam posvetio svoje vrijeme i istraživački potencijal. Dao sam veliki doprinos skijanju u Sloveniji, pa i u Evropi. Jedan mali dio sam pokušao donijeti u Crnu Goru preko MASI-ja i njegovog predsjednika Lekovića. U posljednje vrijeme kako sam dekan na fakultetu, malo manje vremena ulažem u istraživanje, ali još uvijek sam u toku i kako puno radim sa mladim ljudima u struci, svu svoju pažnju obraćam na fenomen identifikacije i usmjeravanja mladih ljudi u različite sportove. Kod nas imamo jedinstveni sistem praćenja sportskih i antropometrijskih mjera omladine od osnovne pa do srednje škole, i ovom prilikom smo upoznali sa tim sistemom studentsku populaciju, a iz tih rezultata možemo u velikom obimu prognozirati gdje bi se ta djeca mogla usmjeravati", kazao je on.

Kako je saopšteno, sistem motoričkih varijabli se u Sloveniji prikuplja već 30 godina, pa su do sada sakupljeni podaci o motoričkom statusu polovine građana Slovenije.

Antropometrija, morfologija i motorika su bazični parametri koje treba svako dijete da ima.

Motorički najsposobnija djeca su sposobna za više sportova, tako da je teško identifikovati u najmlađim godinama za koji sport je dijete više ili manje sposobno. Tu se radi o principima, ineteresima, motivima i željama djece, a presudnu ulogu uvijek odigraju roditelji. Ako su roditelji uporni da djecu zainteresuju za neki sport, koji im stvara zadovoljstvo i čini ih srećnim, djeca će tu i ostati.

S obzirom na to da se na sjeveru Crne Gore rade ski centri pored već postojećih, profesor Žvan je upitan šta misli kao iskusan stručnjak o toj državnoj projekciji, budući da sve više imamo problema sa globalnim zagrijavanjem.

"Crna Gora je toliko heterogena po svojoj konfiguraciji da sa svojim planinama ima mogućnost za razvoj skijanja, bilo bi pogrešno da građanima to država ne nudi. Te planine su toliko visoke da globalno otopljavanje neće imati presudan uticaj, barem ne u doglednom vremenu, mada za jedan ozbiljan skijaški tretman bez vještačkog snijega nema ozbiljne budućnosti. Skijaška kultura treba da se održava. Čovjekova veza sa prirodom je toliko posebna, uzbudljiva i otvara jedno široko polje zadovoljstva i sreće, koje ne bi trebalo oduzimati djeci", zaključuje prof. dr Milan Žvan sa Fakulteta za šport Univerziteta u Ljubljani.