Strasni ponedjeljak

Ovim danom počinje sedma nedjelja posta, koja se naziva velika ili strasna nedjelja. Po crkvenom predanju, naziv velika, ova sedmica je dobila zbog toga što je u ovoj nedjelji Isus Hristos učinio velika djela. Isus je uništio smrt, pobijedio greh i skinuo prokletstvo sa ljudskog roda, čime mu je otvorio put ka raju.

Naziv "strasna", ova nedjelja je dobila jer su u ovim danima pojačane molitve, bdenja, kao i post. Interesantno je da ovaj naziv potiče još iz toga što se, prema narodnom predanju, u istočnoj Srbiji i Leskovačkoj kotlini u ovoj nedjelji, supružnici suzdržavaju od bračnih obaveza. Na Kosovu postoji naziv i strašna nedjelja, jer se farbaju uskršnja jaja od kojih se prvo zove strašnik. Ono je značajno, jer po narodnom vjerovanju, može da odagna strah i razbije gradonosne oblake.

Ova nedjelja je radna. U njoj se vrše velike pripreme za najveći praznik, Vaskrs, kada se ništa ne radi.

Strasni ili zavaliti utorak

Ova nedjelja ima i naziv “zavalita”, kako je nazivaju u jugoistočnoj Srbiji. Na ovaj dan se strogo postilo, što je značilo da se jednom u toku dana okusi nešto sasvim malo poput vode ili kafe. Ove nedjelje je i stoka bila izložena postu. Karakteristično za ove dane je i to što se više ne čuje pjesma kao u cvjetnoj nedjelji niti se igraju kola. Razlog je Isusovo stradanje, koje će se desiti na Veliki petak. U ovim danima, se iz istog razloga, ljudi posebno posvećuju dobrim djelima.

Velika srijeda

Ovo je poslednji, puni, radni dan u nedjelji. Bilo je zabranjeno da žene šiju, baš kao i u cvjetnoj nedjelji. Takođe su ljudi nastojali da na ovaj dan stoku dobro obezbijede hranom, kako bi se u predstojećim danima posvetili prazničnim običajima. U Negotinskoj krajini čupao se burijan (biljka) za koji se vjerovalo da ima magijsku moć i da štiti od vještica. Ova biljka je pored magijske, našla primjenu i u narodoj medicini. Ponegdje se i na veliku srijedu farbaju uskršnja jaja. U kućama koje su u žalosti, jaja se boje u crno i nazivaju se kaluđeri.

Veliki četvrtak

Ovaj dan je u potpunosti posvećen ratarstvu. Svi radovi su zabranjeni osim sijanja bostana. Vjerovalo se da će lubenice, ako se poseju na ovaj dan, biti napredne. Takođe su rađene obredne radnje oko stoke, kako bi bila zdrava, jaka, kako bi se množila i davala mlijeko. Na ovaj dan, žene su odlazile na reku gdje su palile svijeće, koje su pričvršćivale na malim daskama, i puštale ih niz vodu. Ovaj ritual posvećen je dušama mrtvih.

Veliki petak

Na ovaj dan, prema jevanđelju, desilo se veliko stradanje Isusa Hrista. Ovo stradanje se naziva još i iskupnina, jer je Isus time iskupio ljudske grijehe. Veliki petak se još naziva i “petak stradanja”, a podrazumijeva najstrožiji post.

Na ovaj dan, i danas, farbamo vaskršnja jaja, ali postoji i niz običajnih radnji. Jedan od običaja,je da se stočnoj hrani doda crveno jaje, kako bi stoka napredovala. U nekim krajevima, na ovaj dan se ide u lov na rakove, dok se negdje love zečevi za čiju se krv smatra da ima djelotvornu moć kod nerotkinja. U banatskim selima bio je običaj da se u crkvama čuva Hristov grob. Uglavnom su to radili muškarci koji su završili vojsku, a smjenjivali su se sve do Vaskrsa.

Velika subota

I na ovaj dan se ponegdje farbaju jaja. Inače, velika subota se u okolini Leskovca naziva još i dugačka subota, jer opominje na na duge Isusove muke na raspeću. U Bosanskoj krajini i Hercegovini, ovaj dan, na koji se jaja farbaju u crveno, se naziva još i crvena subota. Razolg leži u vjerovanju, da su jaja, u trenutku Isusovog vaskrsnuća, postala crvena. Zato se ova boja najviše i koristi pri oslikavanju. Na veliku subotu se mijesi uskršnjak, obredni kolač, koji se kiti bosiljkom i utisnutim slovom. Ovaj kolač je ukrašavan i jajima od kojih se jedno bijelo stavlja u sredinu, a njima se, na Vaskrs, djeca međusobno daruju.

Vaskrs

Vaskrs se smatra najvećim od svih praznika. Prema jevanđelju, Isus je izdahnuo na Veliki petak, razapet na krstu. Sa krsta u grobnicu prenijeli su ga njegovi tajni učenici Josif i Nikodim, koji su izmolili dozvolu od Pilata. Na Vaskrsu počiva i sva osnova hrišćanske vere i nada svih živih u vaskrsnuće. Način utvrđivanja uskršnjeg datuma ustanovljen je u Nikeji 325. godine. Car Konstantin je sazvao prvi vaseljenski sabor na koje je osudio sve one hrišćane koji slave Vaskrs u vrijeme praznovanja jevrejskog praznika Pashe. Razlog je bio taj što po jevrejskom računjanu Pashe, mogu da budu i dva Uskrsa u godini. Tako je donijeto pravilo da se Vaskrs slavi u prvu nedjelju (dan), posle prvog punog mjeseca koji uslijedi nakon proljećne ravnodnevice. Pravoslavna crkva je ostala vjerna ovakvom računanju praznika, dok je katoličanstvo odlučilo da odstupi od ovog pravila u XVI vijeku.

Postoji niz vjerovanja i običaja na ovaj dan, koji uključuju uskršnja jaja, a vezani su za napredak, zdravlje i uspjeh. Glavni običaj u svim krajevim jeste tucanje jajima (razbijanje) koje ima, prije svega, takmičarski duh, jer ko pobijedi uzima jaje poraženog. Posle sedam nedejlja posta, običaj je da djeca započnu mrs jajetom. Postoji još jedan običaj vezan za najmlađe, a to je da se djeca ujutru prvo protrljaju po licu crkvenim crvenim jajetom, kako bi bila zdrava i rumena.

Takođe se vjerovalo da je dobro da na ovaj dan ukućani obnove odjeću i obuću. Ponegdje se prvo bojeno jaje naziva čuvar, pa je ono i čuvano cijele godine. Negde se ovo jaje zove čuvarkuća, negde izmamak (farbano je uz bajanje), negde pereške. Uglavnom su predstavljala zaštitu od bolesti i gradonosnih oblaka. Vjerovalo se da ovo prvo bojeno jaje, može da opstane tri godine ida bude "sveže". U narodu je jaje simbol plodnosti i života, tako da i danas postoji običaj da se ono vaskršnje, zakopa u mravinjak kako bi domaćinstvo bilo napredno. U nekim krajevim su mrvljene ljuske jajeta kako se vještice ne bi u njima prevodile preko rijeke.

Vaskrs je trodnevna svetkovina, koja pored nedelje obuhvata ponedjeljak i utorak. Na sam dan ovog “praznika nad praznicima”, običaj je da svoje prijatelje i porodicu pozdravite sa “Hristos vaskrse”, na šta vam oni odgovaraju “Vaistinu vaskrse”!

Telegraf