Čak i kada se radi o nalogu elektronske pošte koji se ne koristi ili nije važan, napadaču može biti zlata vrijedan. Zahvaljujući informacijama sa tog naloga, hakeri mogu da otkriju lozinke ostalih naloga i mogu da ih zloupotrijebe.

Cilj studije koju je preduzeo britanski centar upravo je bio podizanje svijesti i edukacija korisnika kako da što bolje zaštite svoje lične podatke, piše Gardijan, a prenosi RTS.

Istraživači su analizirali sve kompromitovane naloge kako bi utvrdili koje se to riječi, fraze i nizovi najčešće pojavljuju u lozinkama.

Na vrhu liste našao se niz 123456 koji pronađen u 23 miliona lozinki. Na drugom mjestu bio je niz 123456789, koji nije ništa teže dešifrovati. U prvih pet na listi našli su se i “qwerty” (prvih šest tipki na tastaturi), “password” i 1111111.

Britanci često koriste i imena svojih omiljenih fudbalskih klubova, tako da su se na prva dva mjesta našli Liverpul i Čelzi. Od muzičara na prvom mjestu liste se našao pop-rok bend “Blink-182”, a najčešća imena su Ešli, Mičel, Danijel, Džesika i Čarli.

Direktor Nacionalnog centra Jan Levi naglašava da ljudi koji koriste uobičajene fraze i poznate riječi i imena kao lizinke dovode sebe u opasnost da im one budu hakovane.

“Niko ne bi trebao da svoje važne i osjetljive podatke štiti lozinkama koje svako može da pogodi, kao što je vlastito ime, lokalni fudbalski klub ili omiljeni bend”, kaže Levi.

Stručnjak za bezbjednost Troj Hant, koji održava bazu kompromitovanih naloga, napominje da je odabir dobre lozinke najveća zaštita koju sebi možemo obezbijediti na internetu.

Istraživači se nadaju da će objavljivanjem najčešćih lozinki natjerati korisnike da se malo zamisle i potrude u sastavljanju svojih fraza za zaštitu podataka na internetu.

Preporučuju da je najbolje odabrati tri nasumične, ali lako pamtljive riječi i iskombinovati ih kako bismo napravili što jaču lozinku.

Istraživači su uradili i anketu o tome kakve su bezbjednosne navike i strahovi korisnika interneta.

Utvrđeno je da 42 odsto ljudi strahuje da će ostati bez novca zbog neke onlajn prevare i samo 15 odsto misli da dovoljno zna kako da se zaštiti na mreži.

Pored toga, ispostavilo se da manje od polovine ispitanih na svom nalogu elektronske pošte koristi posebne lozinke koje se teško dešifruju.