Maršal bio pritajeni vjernik: Zašto na Titovom grobu nema petokrake?
Josip Broz Tito

Maršal bio pritajeni vjernik: Zašto na Titovom grobu nema petokrake?

Maršal, predsjednik i vođa Jugoslavije i danas je kontroverzna ličnost u brojnim krugovima bivše države.

Decenijama posle sahrane Josipa Broza Tita i dalje se raspredaju brojne teorije o njegovom životu i smrti. Jedna od tih, nerazriješenih misterija je i zašto mu na grobnici nema petokrake, simbola pod kojim je ratovao i vladao godinama.

Najverovatnije pojašnjenje leži u činjenici da je projektant mauzoleja, inženjer Dragomir Gavrilović, bio impresioniran jednostavnim nadgrobnim pločama u Engleskoj. Tamo je vidio kako čak i velikom Vilijamu Šekspiru pišu samo godine rođenja i smrti uz ime i prezime, pa je tako i Josipu Brozu Titu stavio natpis u takvom stilu.

Drugu teoriju ispričao je Titov unuk, Josip Joško Broz, prije nekoliko godina za portal znet.hr: "Zato što greškom prilikom sahrane kada je pravljena prva varijanta nije stavljena ploča nego je bilo iz dva dijela kao kutija presiječena na pola. A posle nije mogla da se stavi petokraka jer bi stajala na sredini i bila bi ukrivo napravljena. Posle toga se na onoj gromadi koja je stavljena potpuno zaboravilo na to."

Treća, znatno zabavnija i manje vjerovatna teza, tvrdi da je Tito bio tajni vjernik. U svojoj knjizi "Čudesni život Josipa Broza Tita" slovenski književnik Žarko Petan tvrdi da je Tito prije smrti zatražio u ljubljanskoj bolnici 1980. sveštenika.

"Dok je Josip Broz ležao u ljubljanskom Kliničkom centru", piše Petan, "u februaru 1980. poželio je da porazgovara sa sveštenikom! Zadatak je Crkva povjerila svešteniku Frančeku Križniku (rođenom 17. jula 1944.), tada poznatom i javnom protivniku ateizma. Križnik se uputio na poziv u Klinički centar, ali sigurnosna služba Titovih čuvara nije mu dopustila prilaz. Kad je Broz ponovio želju, poslali su po sveštenika, koji je otišao u bolnicu i dugo razgovarao s njim. Uskoro, u martu, duhovnik Križnik otišao je na studijsko putovanje u Njemačku, gdje je 28. marta poginuo u nejasnim okolnostima, pod točkovima kamiona kod Diseldorfa. Očito da je neugodnu priču o tom sastanku struktura vojne policije KOS-a željela tada zataška", zaključio je Petan, prenosi Večernji list.

"Mjesec-dva od izlaska moje prve knjige o Titu, 'Veseli diktator', na ljeto 1994. godine, našao sam u pošti anonimnu poruku pod naslovom Dopuna knjizi 'Veseli diktator'. Odnosila se na događaj sa svešenikom u Kliničkom centru... Nisam do danas našao nijedan dokaz, ali sam se domogao informacije da je Franček Križnik otputovao u inostranstvo jer su ga u Sloveniji progonili, a kraj Diseldorfa je autom na ravnom putu udario u kamion". 

Iako Petan iskreno priznaje da čvrstih dokaza nema, niz detalja iz biografije Broza usaglašeni su sa njegovim otkrićem i doprinose mišljenju da je Tito bio mistik, pa i sklon hrišćanskom vjerovanju.

Da je Tito bio pritajeni vjernik i hrišćanski mistik, prisjećaju se naknadno neki svjedoci. Jedan od njih bio je i Đilas. Vraćajući se sa sahrane Kidriču, Plavim vozom u Beograd, Đilas je sa podsmjehom dotakao temu zagrobnog života. Tito ga je oštro prekinuo: "Ne govorite o tome! Ko zna što je to!" A kad su kremirali Kardeljevo tijelo, Tito je komentarisao da je trebalo da ga sahrane na stari hrišćanski način.

Tito je u Zagrebu 1945. pozvao katoličke biskupe na razgovor, ne bi li od njih izmamio distanciranje od Stepinca. Na svojstveno lukav način dao im je do znanja da je i on "katolik i Hrvat". A to je ponovio navodno dva dana posle na tajnom sastanku sa samim Stepincem. Iz svoje rane mladosti Tito je rado pričao kako ga je kao ministrata pljusnuo župnik jer mu nije spretno i brzo pomogao da obuče misnu halju. "Tako sam postao ateist", objašnjavao je.

Najveća zagonetka u tom pogledu je to što na njegovu grobu u Kući cveća nema petokrake, prvog simbola komunističke ideologije koji su jugokomunisti stavili u sredinu državne zastave i pod kojim su poginuli mnogi partizani, a posle rata članovi partije s njom sahranjivani.

Izvor: B92

Komentari

Komentara: (0)

Novi komentar

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.