„U vezi odredbe o crkvenoj imovini pokazalo se da smo istinu zborili kada smo rekli da nema saglasnosti VK za jednostrano preknjižavanje imovine crkava i vjerskih zajednica. Dakle, to nije prošlo, nije dobilo pozitivno mišljenje. A ono što je jako važno,mogućnost, dakle, koja stoji pred državom kao subjektom prava, postojala je i do sada. Ništa novo u odnosu na ono što već danas pa i decenijama svaki subjekt, pa i država kao subjekt prava ima, a to je dostupnost sudskim organima. Nema one ideje da se jednostrano preknjižava imovina na osnovu popisa organa uprave nadležnog za imovinu i da katastar postupa po tome. Naprotiv: svako može da podnese zahtjev, i ja mogu danas da podnesem zahtjev da je vaš stan moj, ali to ne znači ostvarivanje prava po tom zahtjevu“, rekao je on.

Kazao je da je upravo to bila intencija člana 62 i 63.  Vladinog predloga zakona.

„Ta intencija nije dobila prolaz. To je moguće, samo nakon završene upravno-sudske procedure, upravno-pravne procedure, u slučajevima kada negdje nije završen državni premjer. A tamo gdje su okončani postupci, gdje je sve završeno, gdje već decenijama i godinama postoje pravosnažna rješenja, tamo isključivo putem sudske odluke… I to znači da onaj koji tuži, u ovom slučaju ako bi to bila država, mora da dokaže svoje pravo da je bila vlasnik crkvene imovine. A to je, vjerujte mi, odgovorno tvrdim – nemoguće“, kazao je Džomić.

Dodao je da se iz prvog čitanja ovog mišljenja vidi da sve i kada bi se desilo da "negdje u nekom pojedinačnom slučaju država bude uknjižena kao vlasnik neke seoske crkve, ona nema pravo da utiče na status korisnika da ona određuje „ko će u kakvu crkvu da ide“".

„Venecijanska komisija je u tome izričita. To su, dakle, postupci koji su apsolutno nepotrebni i štetni“, naglasio je on.

Džomić je rekao da i on smatra da ono što jeste kulturno nasleđe Crne Gore treba da bude štićeno, te da je Zakonom o zaštiti kulturnih dobara ono već zaštićeno.

„Crna Gora treba da dobije jedan moderan zakon koji će biti poštovan od svih, koji će biti prepoznat kao zakon o slobodi a ne kao zakon o pravnom nasilju ili bilo kakvoj drugoj vrsti nasilja, što ne dao Bog nikom“, kazao je on, prenosi sajt Mitropolije.

On je najavio da će obiman tekst mišljenja, koje u sebi sadrži i mnogo drugih tema, u Pravnom savjetu Mitropolije biti podrobno analiziran narednih dana.

„Daćemo i javno saopštenje, jednu pravnu analizu o tome. I mi i dalje, naravno, ostajemo otvoreni za ono što jeste stručan dijalog, što jesu pravna pravila i civilizacijska dostignuća, za ono što jeste opšte dobro ovoga naroda i ove zemlje. Samo tako se može doći do pravoga rješenja. Ovo je pokazalo da jedan pravni akt ima mnogo veliki značaj u društvu kao što je crnogorsko, da može da izazove ogromne probleme. Nadamo se da to nikom nije cilj i želja“, poručio je protojerej-stavrofor Velibor DŽomić.