To je ocijenjeno na panel diskusiji “Otvorenost parlamenata u regionu i Crnoj Gori”, u okviru konferencije „Otvorenost institucija izvršne i zakonodavne vlasti u regionu i Crnoj Gori: Forma bez suštine“, koju je organizovao Centar za demokratsku tranziciju (CDT).

Predstavnica CDT-a, Milica Bogdanović, rekla je da je zabilježeno da su parlamenti u regionu u prosjeku zadovoljili 65 odsto kriterijuma otvorenosti što je, kako je dodala, blagi napredak u odnosu na prethodnu godinu.

„Ali teško da možemo reći da imamo razloga za zadovoljstvo, zato što i na regionalnom i na nacionalnom nivou najviši zakonodavni organi i dalje nemaju strateški pristup otvorenosti. Ona i dalje zavisi od volje onih koji vode tu instituciju i od toga šta oni procijene da bi trebalo objaviti“, kazala je Bogdanović.

Postoje, kako je rekla, znatne regionalne razlike u pogledu otvorenosti parlamenata.

„Npr. od 79 odsto koliko je izmjerena otvorenost parlamenta u Cnoj Gori do 46 odsto u Bosni i Hercegovini. Kada je u pitanju crnogorski parlament, ta institucija je godinama nosila titulu najotvorenije zakonodavne institucije u regionu. To što iz godine u godinu zadovoljava skoro 80 odsto kriterijuma ukazuje na visok nivo otvorenosti, ali primjetno je da otvorenost stagnira, da se preporuke ne ispunjavaju i da se nivo otvorenosti ne unapređuje i ne dostiže nove standarde“, istakla je Bogdanović.

Predsjednik udruženja građana „Zašto ne“ iz Bosne i Hercegovone, Darko Brkan, ukazao je da se u toj državi u posljednje tri godine nisu desili nikakvi pomaci u parlamentarnom životu.

„Kada je riječ o otvorenosti, zaključak je da je sve poprilično isto. Postoje samo sitni pomaci koji se uglavnom tiču tehničkog rada parlamenata. Bosna i Hercegovina mora postati otvorenija u smislu institucija, ako ništa zato što imamo toliko institucija pa će neke postati otvorene, druge će to vidjeti od njih“, naveo je Brkan.

Ako postoji kvalitetna strategija, kako smatra, na kraju će stići rezultati.

Brkan je kazao da suština za balans vlasti koji je potreban leži u osnaživanju ne parlamenata, već parlamentaraca.

Koordinatorka inicijative Otvoreni Parlament iz Srbije, Tara Tepavac, rekla je da u toj državi postoji blagi napredak u otvorenosti međutim, kako je objasnila, ostaje isti zaključak da otvorenost parlamenta nije na zadovoljavajućem nivou.

“Konzistentan pristup i sistemska politika prema otvorenosti kod nas i dalje izostaju. Postoje dakle situacije u kojima postoji naznaka otvorenosti i želja da se komunicira i da se bude pristupačan, ali nedostaje sistemski institucionalni pristup svemu tome. Nama u suštini nedostaje kultura dijaloga i kultura toga da budemo svjesni da, kroz dijalog sa različitim stranama, možemo da najbrže dođemo do najboljih rješenja”, kazala je Tepavac.

Predstavnik Istinomjera iz Sjeverne Makedonije, Vladimir Petreski, objasnio je da je u toj državi zadnjih godinu i i po, dvije, situacija osjetno bolja kada je riječ o otvorenosti parlamenta.

„Promjenom vlasti otvorenost je postala jako važna. Što se tiče parlamenta, tamo ipak stvari ne idu tako brzo, kao u Vladi, jer tu imate bivšu autoritarnu populistički vlast, koja je sada u opoziciji i čija je glavna karakteristika opstrukcija“, naveo je Petreski.

On smatra da je u Sjevernoj Makedoniji problematičan proporcionalni izborni sistem i da je, kada je u pitanju otvorenost parlamenta i poslanika prema građanima, bolji većinski izborni sistem.