„Predložene izmjene Zakona o slobodnom pristupu informacijama u Crnoj Gori, su izazvale ozbiljnu zabrinutost eksperata, koji smatraju da bi većina predloženih izmjena imala negativne posljedice i još više udaljile Crnu Goru od međunarodnih standarda transparentnosti“, smatraju iz organizacije Transparency International.

Samo ove godine, crnogorska Vlada je dva puta pokušavala da izmijeni Zakon o tajnosti podataka na način kojim se, navode iz MANSa, krši nekoliko članova Ustava Crne Gore. Zahvaljujući pritisku medija i civilnog društva, odbačene su najgore odredbe u tom zakonu.

„Ovi najnoviji napori su u suprotnosti sa obavezama Crne Gore kao članice Savjeta Evrope i Partnerstva otvorenih vlada. Na primjer, neke od predloženih izmjena olakšavaju vlastima da zloupotrijebe sistem sakrivanja informacija zahvaljujući preširokim izuzecima i generalnim ograničenjima“, poruka je Transparency International-a.

U pismu upućenom radnoj grupi zaduženoj za ovu oblast crnogorskog zakona, izvršna direktorica NVO Access Info Europe, Helen Darbišir, je opisala neke odredbe kao “nerazumljive i previše neodređene”. Ovo uključuje i tačku kojom se zabranjuju zahtjevi za “previše informacija”.

“Svaki javni organ sa iole pristojnim sistemom za upravljanje informacijama bi trebalo da bude u stanju da obradi zahtjeve za nešto većim količinama informacija, naročito u digitalnom dobu u kom sad živimo”, jasan je stav organizacije Access Info Europe.

Osim toga,  Darbišir je poručila da je prijedlog za izmjenu Zakona o slobodnom pristupu informacijama u potpunosti suprotan svim međunarodnim standardima, kako Evropske unije, tako i protivan standardima Savjeta Evrope i Evropskog suda za ljudska prava.

Građani imaju pravo na informacije kako Vlada radi, kako bi aktivno učestvovali u donošenju odluka.

Predloženim izmjenama se takođe daje mogućnost javnim funkcionerima da odluče da li su informacije od javnog interesa ili ne, što ne bi trebalo da bude slučaj. Izuzeci od prava na pristup informacijama bi trebalo da se zasnivaju na čvrstim utemeljenjima i rizicima od štete, a ne na hirovima pojedinaca. Samo u tom slučaju aktivni i angažovani građani mogu da iskoriste svoje pravo na pristup informacijama kako bi pozvali vlasti na odgovornost i pomogli u zaustavljanju korupcije, zaključuju iz Transparency International-a.