Svaki izbor novih kardinala viđen je kao dodatni korak u oblikovanju kardinalskog kolegijuma koji dijele stavove pape i biće zaduženi da biraju njegovog naslednika. Možda će naredni papa biti jedan od njih.

Od ukupno 225 kardinala, sada ih ima 128 mlađih od 80 godina, i biće u mogućnosti da glasaju na eventualnoj konklavi - izboru novog pape. Među njima je 52 odsto izabralo Franja, jedna trećina Benedikta 16. i 14 odsto Jovana Pavla Drugog.

Polovina novih kardinala ima "misionarske" profile, izjavio je jedan od izabranih Migel Anhel Ajuho Gizot, diskretni Španac od 67 godina, koji je predsjednik Papskog savjeta za međuvjerski dijalog.

Gizot, sam misionar, veliki je stručnjak za islam i dugo je živio u Egiptu i Sudanu.

Za kardinala je izabran i španski nadbiskup u Rabatu Kristobal Lopes Romero koji svoj izbor smatra kao ohrabrenje za "skoro nevidljive" katoličke zajednice u sjevernoj Africi.

Još jedan istaknuti novi kardinal je kanadski jezuita češkog porijekla Majkl Černi koji je podsekretar odsjeka za migrante i izbjeglice kojeg vodi sam papa.

Franjo je u svom izboru vodio računa da obuhvati sve kontinente. Izabrao je za kardinale nadbiskupe Džakarte, Kinšase i Havane.

Najmlađi kardinal je Portugalac od 53 godine, Žoze Tolentino Medonša, koji je atipičan jer je arhivita i bibliotekar Svete rimske crkve.

Papa je izabrao tri kardinala koja neće moći da učestvuju u konklavi jer imaju više od 80 godina.

To su britanski nadbiskup Majkl Luis Ficdžerald, bivši ambasador Vatikana i veliki poznavalac islama, zatim italijanski misionar u Angoli Euđenio Dal Korso i litvanski jezuita Sigitas Tamkevicijus koji je bio u sovjetskom zatvoru zbog pisanja tajnog dnevnika o progonu katolika.

Beta/AFP