Ovu teoriju obrazlaže navođenjem podatka da svako od nas ima svoj "tjelesni sat", poznatiji kao cirkadijalni ritam, a koji je unaprijed programiran i ne može da se promijeni.
"Zato, forsiranjem da se svakog dana budimo mnogo ranije kako bismo negdje stigli, odnosno prije nego što su naši organi i mozak spremni, znači da se borimo protiv našeg unutrašnjeg sata",tvrdi dr Keli.
"I to ima loše posledice po zdravlje. Može da dovede do lišavanja sna, a ono je uzrok emocionalnog i fizičkog stresa, koji opet mogu da dovedu do još opasnijih zdravstvenih rizika".
Naučnik je svoju teoriju testirao u jednoj školi u Velikoj Britaniji, gdje je pomjerio početak časova sa 8.30 na 10.00.
Došao je do zaključka da se prije tog vremena djeca muče, a da im kasniji dolazak na nastavu jača imunitet i popravlja opštu produktivnost.
Novosti
Komentari