Prema podacima Ministarstva zdravlja, najveći broj pritužbi građani su imali na Klinički centar, podgorički Dom zdravlja i barsku Opštu bolnicu, dok na adrese domova zdravlja Mojkovac, Cetinje, Ulcinj, Bar i Rožaje, Specijalne bolnice za plućne bolesti Brezovik i Zavoda za transfuziju krvi, ove godine, kako su rekli, nije stigao nijedan prigovor, piše Dan.

U strategiji razvoja zdravstvene zaštite, koju je ove godine donijelo Ministarstvo zdravlja, ističe se da je važno napomenuti da je ustanovljena i funkcionalna institucija prigovoragrađana, kako Ministarstvu zdravlja, tako i ombudsmanu u svakoj zdravstvenoj ustanovi.

Na rad osoblja u Kliničkom centru žalilo se 1.275 pacijenata, dok je ministarstvu prigovore uputilo 60 osoba. Broj prigovora iz godine u godinu raste, što je indikator bolje obaviještenosti o pravima pacijenata, a ne, kako se često pogrešno tumači, pogoršanja kvaliteta pružanja zdravstvenih usluga. Tako je u 2017. godini ukupan broj prigovora bio 2.341, u 2018. godini 2.642, dok samo u prvoj polovini 2019. godine taj broj iznosi 2.073.

Ministarstvu zdravlja je od 1. januara do 30. juna ove godine podnijeto 60 prigovora na rad zdravstvenih ustanova, od čega, kako su rekli, 31 na kvalitet zdravstvene usluge, 14 na vrijeme čekanja na zdravstvenu uslugu, pet na postupak zdravstvenog radnika ili saradnika, jedan na organizaciju zdravstvene službe i devet na ostalo.

Od presudnog značaja su poboljšanje evidencije, praćenje, analize i donošenja odluka pružalaca i korisnika zdravstvenih usluga, zbog čega je neophodno završiti informatizaciju Kliničkog centra Crne Gore KCCG i specijalnih bolnica. Informatizacija treba da se radi na osnovu sugestija zaposlenih u KCCG i drugim zdravstvenim ustanovama, Institutu za javno zdravlje, Ministarstvu zdravlja, Fondu za zdravstveno osiguranje, kao i pacijenata. Za uspostavljanje jedinstvenog sistema za sve zdravstvene institucije iskoristiće se postojeći primjeri dobre prakse (ISO ili slično), o čemu odlučuje komisija. Odluka će biti donesena na osnovu analize i mogućnosti postojećih informacionih sistema piše u strategiji. U tom dokumentu se navodi da sigurna i visokokvalitetna zdravstvena zaštita treba da postane prioritet svake zdravstveneustanove i svih pojedinaca koji sprovode zdravstvenu zaštitu.

“Jedine dvije ustanove koje se bave kontinuiranom medicinskom edukacijom KME na sistematičan način su Klinički centar, u okviru Centra za nauku, i Institut za javno zdravlje, koji ima posebnu organizacionu jedinicu koja se bavi kontinuiranom medicinskom edukacijom. Sve ostale zdravstvene ustanove u Crnoj Gori dostavljaju potrebe za KME na godišnjem nivou Ministarstvu zdravlja, koje ih sistematizuje, cijeni njihovu opravdanost i šalje ih Nacionalnoj komisiji za kvalitetnu procjenu i usvajanje”, navode iz ministarstva.

U strategiji navode da način razmišljanja menadžmenta utiče na ponašanje i rad zaposlenih, a odgovornost za uvođenje metoda procjene kvaliteta i zaštite treba da bude dio njihovog svakodnevnog rada.

Kontinuirana edukacija, prema prošloj strategiji, trebalo je da bude u nadležnosti komisija za kontrolu kvaliteta zdravstvenih ustanova, uz aktivnu saradnju sa nacionalnim tijelom za kvalitet Ministarstva zdravlja, ali do danas to nije sprovedeno.

“Uspostaviće se informisani postupak prijave neželjenih događaja, opasnih događaja sa upozorenjem i postavljenih indikatora kvaliteta. Komisija za unapređenje kvaliteta i bezbjednosti zdravstvene zaštite uspostaviće registar saopštenih događaja”, navode iz tog resora.