U Ženevi je predstavljen "Globalni izvještaj o humanitarnoj pomoći 2020", koji je pripremila UN-ova Kancelarija za koordinaciju humanitarne pomoći (OCHA).

Izvještaj je obuhvatio Avganistan, Burkinu Faso, Burundi, Kamerun, Srednjoafričku Republiku, Čad, Demokratsku Republiku Kongo, Etiopiju, Haiti, Irak, Libiju, Mali, Majnmar, Niger, Nigeriju, Palestinu, Somaliju, Južni Sudan, Sudan, Siriju, Ukrajinu, Venecuelu i Jemen.

Izvještaj pokazuje da jedna od 45 osoba širom svijeta treba hranu, smještaj, zdravstvenu zaštitu, obrazovanje ili neku drugu vrstu osnovne zaštite ili pomoći.

"U 2019. godini mnogo više ljudi je trebalo humanitarnu pomoć nego godinu ranije", rekao je Mark Lovkok, pomoćnik generalnog sekretara UN-a za humanitarna pitanja.

Razlog tome je, kako je rekao, činjenica da je više ljudi pogođeno sukobima i klimatskim promjenama.

"Klimatske promjene, sukobi i ekonomska nestabilnost pogađaju milione ljudi", naveo je on, dodavši takođe da je vrlo veliki broj djece ubijen ili ranjen u oružanim sukobima.

Oko 168 miliona ljudi u 2020. godini trebaće humanitarnu pomoć i zaštitu, navodi se u izvještaju.

Dužnosnici Fonda za djecu Ujedinjenih naroda (UNICEF) potvrdili su da će biti osigurana sredstva od 4,2 milijarde dolara, kako bi se pružila pomoć za 59 miliona mališana u 64 zemlje.

Najveći dio pomoći je namijenjen sirijskijm izbjeglicama i zemljama u kojima one borave - Turskoj, Iraku, Libanu, Jordanu i Egiptu.