Otvarajući Treći crnogorski šumarski forum koji se održava u Podgorici, Simović je ocijenio da će novi organizacioni model upravljanja šumama omogućiti da se državnim šumama kao dobrom od javnog interesa gazduje na ekološki održiviji, socijalno odgovorniji i ekonomski efikasniji način.

Unaprijeđen rad Uprave za šume

On je istakao da je protekli period za sektor šumarstva bio izazovan u brojnim segmentima, te da je najveća pažnja bila usmjerena u pravcu reafirmacije rada Uprave za šume u punom kapacitetu. Podsjetio je da su početkom ove godine stvoreni preduslovi za unaprijeđeno djelovanje Uprave za šume.

„Dobijen  je status samostalnog organa državne uprave; na vrijeme je usvojen Program gazdovanja šumama; donijeta je Odluka o davanju šuma na korišćenje nakon čega je raspisan Konkurs za dodjelu drveta u dubećem stanju, što je znatno ranije u odnosu na prethodni  period. Ovim su se  stekli objektivni uslovi za bolju valorizaciju šumskih resursa“, kazao je Simović.

On je kazao da u sistemu jasno  podijeljenih uloga i nadležnosti, javnost  očekuje profesionalnost i odgovornost, posebno kod: 

-Upravljanja šumama kojim se obezbjeđuje održivo gazdovanje i ispunjavanje socijalnih, ekonomskih i ekoloških funkcija šuma;
-Doprinosa održivom socijalnom i ekonomskom razvoju ruralnih područja;
-Obezbjeđenja dugoročnog razvoja i konkurentnosti drvne industrije.

Unaprijeđen postupak dodjele šuma

„Ostvareni rezultati u ovoj oblasti, pokazali su dodatnu posvećenost upravljačkih struktura u sektoru šumarstva u realizaciji povjerenih im poslova od javnog interesa a posebno kod sprovođenja preporuka Državne revizorske institucije, čime je uspostavljen bolji monitoring u naplati koncesionih naknada. Postupak dodjele šuma na korišćenje, unaprijeđen je kroz transparentnost i uspostavljanje jasnih i jednakih pravila za sve učesnike konkursa, o čemu govori  smanjen broj žalbi na odluke donešene od strane Uprave za šume. Takvim pristupom podsticana je konkurentnost  ponuđača za raspoložive etate, što je za rezultat imalo uvećane izlicitirane cijene u odnosu na početne koje su date konkursom“, kazao je Simović.

Rekordni prihodi, nova radna mjesta 

Navodeći konkretne rezulate, Simović je istakao da su prihodi koje će ostvariti Uprava za šume u ovoj godini rekordni i nadmašiće 7 miliona eura i to uz manji obim proizvodnje za 15%.

On je naveo i da je izvoz trupaca 41 put manji nego u 2016. godini, a Indeks industrijske proizvodnje za oblast drvne industrije u odnosu na uporedni period 2018. godine iznosi 136.2, dok je Indeks industrijske proizvodnje u proizvodnji namještaja 168,9 što je veoma značajno.

Ukupno ostvareni prihod u oblasti šumarstva i drvoprerade u ovoj godini će, kako je kazao, nadmašiti  110 miliona €, što je više za 33,3% nego u 2016. godini. Takođe, istakao je da se povećao i broj radnih mjesta u ovoj djelatnosti u odnosu na 2016. godinu za ukupno 523.

Sagledati stvarne potrebe za drvetom i pojedinaca i malih pogona za preradu

„Sa postignutim se ne smijemo zadovoljiti. Naprotiv, suočeni sa brojnim izazovima, u predstojećem periodu, potrebno je nastaviti započete procese i dati snagu novim idejama a rezultate na ovom planu učiniti konkretnijim i u korist cjelokupnog društva, na nivou lokalnih zajednica i šire. Iz tog razloga smatram da je neophodna bolja organizacija rada kada je u pitanju sagledavanje stvarnih potreba za drvetom za uslužnu potrebu stanovništva u ruralnim oblastima, i to posebno u segmentu jasno definisanih kriterijuma  za dodjelu drveta, kako pojedincima, tako i malim pogonima za preradu drveta. To posebno ističem iz razloga što hiljade kubika trupaca godinama trunu po našim šumama“, kazao je Simović.

On je istakao i potrebu da se održavanje šumskih puteva mora unapređivati, iako je stanje u tom segmentu bolje u odnosu na prethodni period.

Nastavljamo zajednički

Simović je izrazio nadu da će implementacija novog organizacionog modela upravljanja u gazdovanju šumama biti uspješna i da će dati odgovore na brojne izazove u ovoj oblasti.  

„Novi organizacioni model upravljanja šumama  omogućiće da se državnim šumama kao dobrom od javnog interesa gazduje na ekološki održiviji, socijalno odgovorniji i ekonomski efikasniji način. Kreiranje nove organizacije u šumarstvu uvažilo je postojeće stanje šuma i šumarstva, šumarsku tradiciju, postojeće kadrovske potencijale, kao i ograničenja i realne mogućnosti šumarstva i potrebe razvoja drvne industrije“, kazao je Simović.

"Činjenica da Crna Gora spada među najšumovitije države u Evropi nameće nam najmanje dva važna zadatka: ODGOVORNOST,  da ih zaštitimo i sačuvamo  za buduće generacije, i OBAVEZU, da iz njih, pažljivim planiranjem i predanim radom, obezbijedimo rast investicija u šumarstvu i drvopreradi, doprinesemo povećanju konkurentnosti i zaposlenosti, posebno na sjeveru države, uz porast korišćenja proizvodnih kapaciteta“, poručio je Simović.

Potpredsjednik Vlade pozvao je sve subjekte iz oblasti šumarstva da zajedničkim snagama nastave proces unapređenja šumarskog sektora.

Konkretno to će se raditi kroz: novi okvir organizacije šumarskih institucija koje će uskladiti funkcije, odgovornost, strukturu i aktivnosti, novi zakonodavni okvir koji će biti okvir za sprovođenje nacionalne šumarske politike i strategije, nove šanse za dodatne prihode i investicije u šumarstvu i drvopreradi a što će omogućiti novo uspostavljena Berza drveta, preko koje će se prodaja sortimenata vršiti na  transparentniji i konkurentniji način, definisani Plan monitoringa bespravnih aktivnosti u šumama preko koga treba sprovesti ključne standarde i indikatore napretka u implementaciji Nacionalne šumarske politike i strategije.

Stalnu obavezu i brigu za očuvanje naših šumskih resursa treba, kako je kazao Simović, nastaviti kroz snaženje kadrovskih kapaciteta, kontinuirane obuke i stručna usavršavanja. 

Takođe, novim organizacionim okvirom potrebno je obezbijediti podršku za uspostavljanje održivog privatnog sektora u šumarstvu.

Simović je kazao i da će uspostavljeni i nadograđeni Informacioni sistem omogućiti sprovođenje zacrtanih planova, kao i da će se unapređivati saradnja sa civilnim sektorom.

U uvodnom dijelu Foruma, osim državnog sekretara za šumarstvo Milosava Andjelića i direktora Uprave za šume Nusreta Kalača, obratila se i ambasadorka Republike Bugarske u Crnoj Gori Meglena Plugčijeva.

Ambasadorka Bugarske: Iskoristite naše iskustvo, čuvajte šume

Ambasadorka Plugčijeva izrazila je zadovoljstvo prilikom da učestvuje na skupu na kome se diskutuje o daljem putu razvoja crnogorskog šumarstva, posebno zbog činjenice da je i sama inžinjer šumarstva i da je svojevremeno, kao zamjenik ministra poljoprivrede Bugarske, pokrenula duboku reformu šumarskog sektora te zemlje.

Iz iskustva Bugarske, ambasadorka je sugerisala da Crna Gora učini stručnu analizu ekonomske, ekološke i društvene funkcije šuma i pripremi i uključi u reformu sve subjekte crnogorskog društva.

Ona je istakla i značaj uključenosti Crne Gore u globalne aktivnosti u suočavanju sa izazovima kakvi su klimatske promjene. U tom pravcu, posebno je pohvalila Crnu Goru što je pokrenula aktivnu kampanju za pošumljavanje.

„Briga o šumama je investicija u budućnost nacije i zemlje. Crna Gora je velika zemlja na maloj teritoriji. Čuvajte je, a vi kao šumari imate veliku obavezu u tom dijlu“, poručila je Plugčijeva.