U prosjeku, ljudi koji žive na Zapadnom Balkanu gube do 1,3 godine života zbog zagađenja vazduha, koje je direktan uzročnik  jednog od pet slučajeva preranih smrti u 19 gradova Zapadnog Balkana. Ukupan broj preranih smrti koje se direktno mogu pripisati zagađenju vazduha u gradovima dostiže skoro 5.000 godišnje.

"Veliki broj starijih elektrana daje jeftinu energiju, međutim, ta cijena se skupo plaća ljudskim zdravljem. Naime, oko 21.000 preranih smrti godišnje može se pripisati zagađenju vazduha iz domaćinstava. Transportni sektor, koji je još jedan veliki izvor emisije CO2, odgovoran je za 7 posto ukupne emisije štetnih gasova u regionu. 13 posto svih preranih smrti uzrokovanih zagađenjem vazduha povezuje se sa sektorom transporta", navela je Bregu.

Prema njenim riječima, ovo su sve jasni znaci da su mjere protiv klimatskih promjena, odnosno „zeleni program“ za Zapadni Balkan, zapravo prijeko potrebne. 

"Posljednje izdanje našeg istraživanja Balkanski barometar pokazuje da 84 posto građana regiona klimatske promjene doživljava kao problem. 9 od 10 ljudi smatra da je zagađenje problem u njihovoj zajednici. Međutim, 32 posto ljudi kaže da nisu spremni koristiti ekološki prihvatljivije proizvode. Broj preduzeća koja su preduzela određene mjere radi smanjivanja štetnih uticaja na okolinu smanjio se za 13 posto u odnosu na 2017. godinu i sada iznosi 64 posto", kazala je ona.

Dodajući da je sve ovo još jedna potvrda da treba da više radimo na podizanju svijesti građana da svako od nas, uključujući i djecu, može i treba doprinijeti promjenama.

"U ovome smo zaista zajedno, bez obzira da li to želite da priznate ili ne. Mali koraci su takođe  bitni, smanjiti upotrebu plastičnih posuda, voditi računa o smeću da bi tako naše rijeke, planine, polja i šume bile čiste, pravilno odlagati otpad, okrenuti se domaćoj hrani, smanjiti štampanje papira, itd. Putovanje od hiljadu milja počinje prvim korakom", rekla je Bregu.

Ističući da klimatske promjene i priroda ne poznaju granice koje su ljudi postavili, vjetar duva, voda teče (i plavi), sunce prži, zemljotres trese, ne osvrcući se na administrativne i druge granice koje pravimo.

Kako je navela, globalni izazovi u zaštiti okoline već utiču na okolinu na Zapadnom Balkanu, kao i bilo gdje drugo na svijetu.

"Tokom protekle decenije čak je 12 miliona ljudi u Evropi bilo pogođeno poplavama ili sušama, koje su uzrokovale skoro 2.000 slučajeva smrti. Zapadni Balkan, a posebno Srbija i Bosna i Hercegovina su to osjetili na sopstvenoj koži 2014. godine kada su katastrofalne poplave odnijele veliki broj života, mnoge ljude ostavile bez domova, uništile usjeve i nanijele ogromnu štetu imovini i infrastrukturi. To su ogromni gubici u ljudskim i finansijskim resursima", pojašnjava Bregu.

Navodeći da su klimatske promjene realnost, ignorisanjem velikih izazova čovječanstva samo zato što vjerujemo da imamo hitnije domaće probleme nećemo izbjeći katastrofe.

"Ako ništa ne preduzmemo protiv klimatskih promjena, to će nas još dodatno unazaditi i povećati cijenu boljeg života koju nećemo moći priuštiti. Globalno zagrijavanje u svakom trenutku utiče i mijenja našu okolinu sve učestalijim i intenzivnijim ekstremnim vremenskim pojavama. Danas je pogođeno 5 posto evropske populacije, ali će do 2100. godine biti pogođene dvije trećine ili blizu 70 posto! Nemojmo se zavaravati, to uključuje i region Balkana. Klimatskim promjenama ne treba šengenska viza", objašnjava Bregu.

Ona je istakla da kao i u brojnim drugim oblastima, regionalna integracija je potrebna i u ovom pogledu, čak i presudna za naš opstanak.

"Bez regionalne integracije svaka zemlja je sama sa svojim naporima koji ne mogu imati dovoljan uticaj i zaštiti građane. Zapadni Balkan je dio Evrope, uvijek je bio i uvijek će biti i mi trebamo nedvosmisleno pokazati da je to tako, počevši od toga da iza sebe ostavimo iluzije da imamo druge prioritete. One su teško breme", zaključila je Bregu.