Kako prenosi portal Balkanska bezbjednosna mreža (www.balkansec.net), savjetnik za nacionalnu bezbjednost mađarskog premijera Đerđ Bakondi iznio je podatke da je broj pokušaja ilegalnih prelazaka iz pravca Balkana u tu zemlju tokom 2019. dostigao 13.000 što je duplo više u odnosu na godinu prije toga, javlja Beta.

"Pored granice sa Srbijom uočili smo pojačane aktivnosti na granicama sa Hrvatskom i Rumunijom", rekao je Bakondi i dodao da su švercerske grupe počele da vraćaju migrante iz BiH u Srbiju, nakon što je Zagreb pojačao kontrolu svojih granica, uz finansijsku pomoć Evropske unije.

Budimpešta procjenjuje da se na prostoru Zapadnog Balkana trenutno nalazi oko 98.000 migranata i to karateriše kao "rizik za centralnu Evropu".

"Najnoviji izvještaj Fronteksa potvrđuje da je broj ilegalnih ulazaka na zapadnobalkanskoj ruti udvostručen u odnosu na 2018. Prema navodima te agencije, dvije trećine ovogodišnjeg migranatskog talasa u Evropu dolazi iz pravca Turske. Svaki treći migrant je iz Avganistana a četvrtinu čine državljani Sirije", dodaje taj portal.

Portal dodaje da mađarski podaci ukazuju na promjenu trenda migranta u odnosu na državu porekla, pa je tako prethodnih godina većina tražilaca azila bila iz Avganistana, Pakistana i Irana, da bi ove godine bio uočen porast broja državljana Sirije.

U tekstu se podsjeća da se Mađarska, i tri zemlje Višegradske grupe (Poljska, Slovačka i Češka) zalažu za jačanje kontrole granica, deportaciju nelegalnih migranata i protive se kvotama Evropske unije za smještaj pristiglih ljudi.

"Migrantska kriza ove godine bila je u fokusu pažnje Evropske unije i NATO. U usvojenoj deklaraciji NATO samita u Londonu, iregularne migracije prvi put se spominju u kontekstu bezbjednosnih prijetnji i izazova. EU je za period od 2014. do 2020. izdvojila je više od 10 milijardi eura za migracije, upravljanje granicama i unutrašnju bezbjednost. Državama članicama čije se granice smatraju najugroženijima dodijeljeno je dodatnih 305 miliona eura", navodi se tekstu.