Picula, koji je i nekadašnji hrvatski ministar spoljnih poslova, krajem prošle godine imenovan i za prvog izvjestioca za preporuke Evropskog parlamenta za Zapadni Balkan.

Radna grupa za Zapadni Balkan formirana je, inače, u Spoljnopolitičkom odboru EP 2005. godine kako bi odražavala političke prioritete EU i osigurala koherentniji pristup EP regionu.

"I u ovom, devetom mandatu Evropskog parlamenta demokratizacija i transformacija šest zemalja regiona biće u fokusu agende Odbora za spoljnu politiku EP, a s posebnim naglaskom na nastavak politike proširenja", rekli su u kabinetu Picule.

U EP kažu da je ova Radna grupa odgovorna za koordinaciju, uspostavljanje inicijativa i izvještavanje o Zapadnom Balkanu, povezivanje sa Savjetom Evrope, zvaničnicima institucija EU, saradnju s predstavnicima i zvaničnicima iz zemalja kandidata i potencijalnih kandidata za članstvo iz regiona, kao i predstavnicima UN, Svjetske banke i drugih međunarodnih aktera.

"Hrvatsko predsjedavanje Savjetom EU prilika je da Hrvatska potvrdi svoje spoljnopolitičke prioritete među kojima je proširenje i stabilizacija nama susjednog regiona Zapadnog Balkana", rekao je Picula.

Dodao je da je u najvećem interesu Hrvatske da na svim svojim spoljnim granicama ima "druge članice EU" kao garant stabilnost i sigurnosti.

Picula je zaključio da je evropska perspektiva Zapadnog Balkana, odnosno politika proširenja EU, snažan alat za stabilizaciju regiona i dodao da očekuje da će se pristupni pregovori sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom otvoriti na samitu EU - Zapadni Balkan koji treba da se održi početkom maja 2020. godine u Zagrebu.