Zenović ističe da identitet nije nešto fiksirano i zauvijek nepromjenjeno, te da je i prirodno da se identiteti mijenjaju razvitkom čovjeka i zajednice u jednom protoku vremena.

"Vjerujem da crnogorski identitet danas nije isto što i crnogorski identitet prije dva ili tri vijeka. Svakako, postoje neke karakteristike koje mi možemo identifikovati u tom jednom kulturnom polju, u načinu na koji Evropa kroz putopise i literaturu razumije Crnu Goru i Crnogorce kroz vjekove, kazao je Zenović za Novu M.

Ženović kaže da identitet često bude poistovjećen samo sa politikom, a ništa manje od političkog nisu bitni etnički ili nacionalni identiteti.

"A konačno ima i taj kulturološki identitet Crne Gore kao jednog prostora, na kojem su različite kulture i civilizacijske matrice ostavile trag, što sve to danas čini dio kulturne baštine Crne Gore i njenu prepoznatljivost u Evropi", rekao je on.

Na pitanje kako možemo sačuvati crnogorski identitet u procesu pristupanja Evropskoj uniji, Zenović navodi da postoji taj kulturološki identitet Crne Gore kao jednog prostora, na kojem su različite kulture i civilizacijske matrice ostavile trag, što sve to danas čini dio kulturne baštine Crne Gore i njenu prepoznatljivost u Evropi.

"Mislim da Evropa i te kako drži do kulturnog identiteta i da to bogatsvo jeste njena komparativna prednost u tom procesu evropskih integracija", naglasio je Zenović.

Navodeći da je pitanje ideniteta ključno.

"Ključno je u savremenoj politikološkoj misli, ali i za razumijevanje tih evropskih integracija. Činjenica je da je Evropa politička tvorevina, koja takođe traga za nekim svojim identitetom, jednako kao što je to slučaj s Crnom Gorom", kazao je on.

Upitan šta možemo uraditi još kako bi očuvali ident, Zenović odgovara da bi identitet trebalo graditi dijalogom, povjerenjem, saradnjom, možda čak i društvenom tehnikom u kojoj vi pokušavate da se stavite na mjesto drugoga i kroz takav odnos prema sebi i drugima stvara se jedan zajednički politički identitet koji sve zajednice u Crnoj Gori mogu da grade i o kojima su neki autori govorili kroz onu ideju o ustavnom patriotizmu.

"Kada se govori o idenititetu, prirodno se nameće pitanje simbola. U posljednje vrijeme nerijetko se dešavalo da se državni simboli obesmišljavaju, istakao je Zenović.

Dodajući da ti simboli predstavljaju upravo te idenititete o kojima govorimo.

"Normalno je da je svako grubo nepoštovanje, svaki vid diskreditacije, omalovažavanja ili na bilo koji način diskvalifikovanja nekog simbola predstavlja nešto što sve zajednice u svijetu danas sankcionišu", naveo je Zenović.

Poručujući da ne postoji zakon koji vas može najerati da promijenite  mišljenje.

Objašnjavajući da je zakon tu isključivo kako bi se spriječilo, kako kaže, nepoštovanje državnih simbola, a da je ostalo na pojedincu.

"Mislim da jedan prostor slobode mora ostati čovjeku i da jedna država i jedno društvo koje sve više bude radilo na dijalogu, na međuobnom razumijevanju, međusobnom uvažavanju i poštovanju, što je, zapravo, negdje duboko uvriježeno u istorijsko-kulturološkoj matrici razvoja Crne Gore. I to društvo će stvarati one simbole oko kojih će se zajednica bez ostatka i bez dileme identifikovati i pokazivati poštovanje", rekao je on.

Zenović poručuje da je posmatranje simbola  kroz političku zbilju, a ne kao simbol države, koja je građanska, država svih, pogrešan pristup.

"Državni simboli jesu jedan od manifestacija tog političkog idenititeta i činjenica je da mi, u jednoj našoj podijeljenosti upravo se dijelimo oko tih nacionalnih i državnih simbola. Pojedinac bi morao pokazivati senzibilitet za simbole, bili oni državni ili nacionalni, te da bi se prema njima trebalo odnositi sa dužnim poštovanjem", zaključuje Zenović.