"To je način da i u uslovima ograničenja obezbijedimo svoj dio „kolača“, kazao je ministar u razgovoru za Pobjedu, komentarišući najave da ove godine možemo očekivat ili krizu ili u najboljem slučaju usporavanje ekonomskog rasta.

On kaže da ne dijeli kataklizmična predviđanja, koja stižu i sa nekih ozbiljnih svjetskih adresa da ulazimo u novu globalnu krizu i da nije sklon takvoj vrsti defetizma.

"Činjenica je da su aktivnosti globalne ekonomije usporene. To je posljedica niza faktora i procesa koji, u manjoj ili većoj mjeri, imaju ekonomske implikacije. Primjera radi, turbulencija u trgovinskim odnosima SAD i Kine svakako utiče na ekonomsku dinamiku i van ovih država, jer se radi o dvije najveće ekonomije u svijetu. Slično je i sa odnosima EU i Rusije, zatim sa posljedicama izlaska Velike Britanije iz EU i slično. Postoji i niz posrednih globalnih frustracija iz sfere geostrateških odnosa koji, ako i nemaju očiglednu ekonomsku „boju“, jesu faktori rizika. A svi rizici, čak i kada su neekonomski, vidljivo se reflektuje na ekonomiju", objašnjava ministar.

Jasno je, kaže, da Crna Gora ne može uticati na globalna dešavanja.

"Ali ih svakako moramo pratiti i analizirati njihove uticaje na domaću ekonomiju, kako bismo, gdje god je to moguće, definisali i primijenili amortizujuće mjere", kazao je ministar.

Relevantne međunarodne institucije, podsjeća, zaista prognoziraju nastavak usporenja svjetske ekonomije, ali nikako do recesionog nivoa.

"Primjera radi, Evropska komisija očekuje da će rast svjetske ekonomije u 2020. godini biti tri odsto, a da će ta stopa u Evropskoj uniji biti 1,4 odsto. To svakako mora negativno uticati na trgovinske tokove, investicije, pa i na turističku potrošnju, a to jesu vitalni domeni na koje se oslanja naša ekonomija. Naš jedini kompetentan odgovor mora biti povećana konkurentnost u privlačenju investicija i u kvalitetu turističke ponude", objašnjava Radunović.

Podsjeća da je Crna Gora 2012. godine, kada je EU bila u recesiji, poštujući pomenuto načelo povećanja konkurentnosti, uspjela da ostvari rast obima stranih direktin investicija i rast prihoda od turizma.

"Iako smo kao mala i otvorena ekonomija i dalje jako izloženi neizvjesnosti koju donose eksterna kretanja, ipak uspjevamo da, koliko je to moguće, povećamo otpornost. U prilog ovoj tezi govori i činjenica da smo, u trećem kvatralu prošle godine, imali realan rast BDP od 4,7 odsto, sa oko 100 miliona eura dodate vrijednosti, u odnosu na isti period 2018. Dakle, ako ne bude nepovoljnih okolnosti koje se sada ne mogu sagledati, iskreno vjerujem da ćemo i sljedeće godine ostvariti planiranu realnu stopu rasta od 3,4 odsto", kaže Radunović.