Koronavirusi su inače naziv za grupu virusa koji uzrokuju bolesti kod sisara i ptica. Kod ljudi, virusi izazivaju respiratorne infekcije, poput prehlade, koje su obično blage. Rjeđi oblici kao što su SARS, MERS i novi koronavirus, koji je uzrokovao aktuelnu epidemiju korona virusa u Vuhanu, mogu imati smrtonosne posljedice.

Za sada ne postoje vakcine ili antivirusni ljekovi koji su odobreni radi spriječavanja ili liječenja virusa, a naša doktorka govori između ostalog upravo i na tu temu - šta može da bude lijek.

U mnogim gradovima u Kini prekjuče je bio prvi radni dan poslije produženog prazničnog odmora, što je pojačalo strepnje od širenja virusa. Prema poslednjim informacijama, više do 490 osoba je preminulo od novog koronavirusa koji još nije dobio zvanično ime, a oko 24.500 je oboljeleo širom svijeta, a najviše u Kini.

U Vuhanu, odakle je krajem decembra prošle godine krenulo širenje zarazae, otvorena je bolnica, čija je izgradnja počela krajem januara, a u Pekingu nema dovoljno zaštitnih maski.

Zvaničnici su priznali da je bilo propusta u reagovanju, ali broj izliječenih premašio je broj umrlih. Više od 630 ljudi otpušteno je iz bolnica širom Kine.

Da li se tada moglo predpostaviti da će koronavirus biti tako opasan?

"Ja mislim ne, zato što koronavirus iz humanih sojeva izaziva blage respiratorne infekcije, ali životinjski sojevi izazivaju infekcije kod životinja, ovaca i svinja, teške upale pluća i dolazi do uginuća čitavog stada" rekla je doktorka Keserović.

Izolovala ga je iz bubrega

Ona je u razgovoru za RTS dodala i da je ovo prvi put u Kini da koronavirus kod ljudi izaziva tako teške respiratorne infekcije i da je njen izolat koronavirusa iz bubrega i tumora i limfnih žlijezda oboljelih od endemske bolesti.

Doktorka ističe da je to devedesetih godina bilo veliko iznenađenje, jer je virus izolovan iz materijala koji nema nikakve veze sa respiratornim traktom.

Ko ga je prvi vidio?

Prvi put su ga vidjeli elektronskim mikroskopom pukovnik doktor Spasić sa VMA i profesor Kosta Apostolov iz Londona.

"Tada je počela naša saradnja sa željom da pokušamo da izolujemo taj virus iz tog materijala i da se na taj način pokuša da se dokaže da li je taj virus uzročnik endemske bolesti bubrega u nekim krajevima naše zemlje, gde bubrezi propadaju. Bubreg se osuši, kao jedan orah i bolesnici mogu da preživljavaju određeni period samo na dijalizi", rekla je dr Branislava Keserović.

Juče je stigla vijest da su Italijani izolovali koronavirus. Koliko je daleko put do vakcine?

"Pošto je molekularna biologija tako napredovala i virusne DNK se sekvencioniraju vrlo lako, vakcine su subjedinične i uzme se samo onaj dio genoma koji je značajan za stvaranje antitijela kod vakcinisanih ljudi. Mislim da će te vakcine vrlo brzo zaživjeti, ali vakcina je nešto što je preventivno, da se ne dozvole nova oboljenja. Kod ljudi koji su već oboljeli kod njih treba djelovati da im se pomogne da se oni izliječe - ističe doktorka.

Na pitanje šta je lijek, doktorka odgovara da je lijek na prvom mestu serum onih ljudi koji su preboljeli u ovoj epidemiji tu bolest, i oni su stvorili antitijela protiv koronavirusa.

"Ti koji su izliječeni imaju veliki imunitet i njihova antitijela mogu da posluže izliječenju onih koji su u veoma teškom stanju", napominje dr Keserović.

Dodaje da je druga mogućnost izliječenja upotreba humanog leukocitarnog alfa interferona, jer je interferon lijek za viruse.

"On se odavno ne proizvodi u Srbiji, jer nije bilo razumevanja. Radila sam na Torlaku 40 godina. Svjetska zdravstvena organizacija je tada istakla da nema uslova da se nastavi proizvodnja. Kina je velika zemlja i ona sigurno proizvodi humani alfa leukocitarni interferon i preživjeli su sigurno dobili taj interferon", rekla je dr Keserović.

Da li se virusi takmiče sa ljudskom vrstom, i ko će na kraju da dobije tu bitku?

"Trebalo bi mi", zaključila je doktorka Branislava Keserović.