Takođe, Ministarstvo je uspostavilo Dane otvorenih vrata u Direktoratu za plaćanja, sa ciljem da se poljoprivredni proizvođači i prerađivači bliže upoznaju sa procedurama koje se sprovode u cilju realizacije javnih poziva za podršku kroz IPARD program, čime će bolje razumjeti zahtjevnost ovih procedura i potrebu da odgovorno i ažurno dostavljaju dokumentaciju, kako bi prije dobili sredstva podrške.

Kako je saopšteno iz Ministarstva,prvi dan otvorenih vrata bio je namjenjen predstavnicima medija, kao važnim partnerima na informisanju potencijalnih korisnika podrške.

Promovisanju tog koncepta i novog javnog poziva prisustvovali su potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutin Simović i šef Sektora za saradnju Delegacije EU u Crnoj Gori Herman Špic.

Perović, foto: Vlada CG

Generalna direktorica Direktorata za plaćanja Danka Perović pojasnila je da će kroz novi IPARD javni poziv za primarnu proizvodnju poljoprivrednici moći konkurisati sa projektima od 10.000 eura do 500.000 eura.

"Za investicije mogu ostvariti bespovratnu podršku od 60 do 70%, što znači da je moguća bespovratna podrška do 350.000 eura po projektu", kazala je ona.

Perović je kazala da se podržavaju investicije u svim sektorima značajnim za našu poljoprivredu, a definisanjem prihvatljivih investicija omogućeno poljoprivrednicima da dostignu EU standarde i modernizuju svoju proizvodnju. 

Perović je podsjetila da je u toku realizacija ugovorenih investicija iz prva dva javna poziva (jedan za primarnu proizvodnju, drugi za preradu), gdje su ugovorena 264 projekta ukupne vrijednosti investicija preko 28 miliona eura i vrijednosti podrške od oko 15 miliona eura koju će dobiti proizvođači. Kroz drugi javni poziv za preradu, kako je navela, stigla su 52 zahtjeva, vrijednosti investicija preko 38 miliona eura, te da je u toku administrativna kontrola zahtjeva i da se u narednom periodu se očekuje i potpisivanje ugovora o podršci.

Simović: Bićemo uspješni, ako i dalje budemo zajedno

Potpredsjednik Vlade Milutin Simović istakao je da je novi IPARD poziv nova prilika da se iskoriste značajna sredstva bespovratne podrške, EU i Vlade Crne Gore. 

Izrazio je i zadovoljstvo uspostavljanjem Dana otvorenih vrata i prilike  da da se korisnici upoznaju sa procedurama koje prolazi jedan zahtjev proizvođača od apliciranja do  isplate podrške,  “da shvatimo koliko su zahtjevne te procedure i pokažemo da je naša zajednička obaveza da te korake što prije prođemo, kako bi podrška što prije došla do krajnjeg korisnika“.

Simović je iskazao i posebno zadovoljstvo što su danas u Direktoratu za plaćanja svi zajedno, i predstavnici Ministarstva i EU, čime još jednom šaljemo poruku vidljivosti podrške EU koja je usmjerena ukupnoj crnogorskoj ekonomiji, a posebno poljoprivredi.

„IPARD postaje simbol prepoznatljivosti podrške EU Crnoj Gori,  postaje simbol mogućnosti razvoja naše poljoprivrede, ali je i simbol komunikacije i saradnje više institucija, kako sa nivoa države, tako i lokalnih samouprava. Bićemo uspješni ako i dalje budemo svi zajedno, ako budemo izgrađivali naše partnerstvo, jačali kapacitete u ukupnoj administrativnoj strukturi, a sve sa ciljem da ubrzamo proces povlačenja EU podrške. Jer u ovom trenutku u Crnoj Gori su, kroz prva dva poziva, u toku investicije ukupne vrijednosti  28 miliona eura. Taj investicioni zamah je krenuo i on treba da proizvede bespovratnu podršku od oko 15 miliona eura. Kao rezultat trećeg javnog poziva (za preradu) na koji su stigli zahtjevi ukupne investicione vrijednosti od 38 miliona eura, slijedi nam novi investicioni ciklus. I danas, sa novim pozivom za primarnu proizvodnjuu pokrećemo treći investicioni ciklus, očekujući da ćemo dobiti najmanje onoliko zahtjeva koliko smo dobili kroz prvi poziv, na koji je bilo 389“, kazao je Simović.

Crna Gora u povlačenju sredstava najuspješnija u regionu i šire

Koliko je interesovanje naših proizvođača i koliko je Crna Gora uspješna u realizaciji ovog programa, prema riječima Simovića najbolje pokazuju uporedni podaci, u odnosu na region i šire.

„Makedonija je kroz tri javna poziva za tri mjere imala manje od 140 zahtjeva. Hrvatska je u početku primjene programa, za dva javna poziva za dvije mjere imala manje od 40 zahtjeva. Turska je za tri mjere imala čak manje od 10 zahtjeva“, naveo je Simović ističući da je Crna Gora kroz tri javna poziva za dvije mjere imala oko 500 zahtjeva.

Simović je objašnjavajući uspjeh Crne Gore, rekao da je Crna Gora, uz striktno poštovanje definisanih procedura, imala veoma dobru pripremu, kroz višegodišnu realizaciju IPARD like projekata, ali da je ključni razlog velikog broja aplikacija – u dobroj komunikaciji sa potencijalnim korisnicima.

„To nije bila formalna komunikacija, niti birokratski pristup, to je bila terenska komunikacija. I danas kada vidimo pune sale širom Crne Gore na prezentacijama Agrobudžeta, vidimo sale u kojima se razgovara, vodi dijalog sa domaćinima i preduzetnicima. To je ta energija i to su informacije koju obezbjeđuju veliko interesovanje i broj zahtjeva”, poručio je Simović.

Izabrali smo komunikaciju umjesto birokratije

Drugi pokazatelj uspješnosti naše zemlje u IPARD programu je i procenat ugovorenih aplikacija u odnosu na broj podnešenih aplikacija. 

Albanija je od ukupnog broja podnešenih apliakcija ugovorila 21 odsto, Makednija - 46 odsto, Srbija - 21 odsto, Turska - 30 odsto. Crna Gora je ugovorila 63 odsto. 

“Mislim da i ovdje možemo prepoznati jasan odgovor zašto. On je ponovo u pristupu koji nije bio birokratski. Pristigli zahtjevi su se mogli birokratski brzo riješiti – odbiti zbog nedostatnosti. Međutim, naš pristup je bio drugačiji, odlučili smo da se pozabavimo tim zahtjevima.  Kontaktirati svakog podnosioca i tražiti dopunu tražilo je i dodatne napore i vrijeme. I tu je bila upitanost svih korisnika zašto to toliko traje. Za njihovo dobro smo se opredijelili da ih ne odbijamo, nego da zajedno učinimo te zahtjeve kompletnim, da bi sada već u ovim danima i narednim mjesecima bili zadovoljni jer kreće proces isplata. Raduje me činjenica da već sada imamo 66 zahtjeva koji će uskoro biti isplaćeni. Da bi ubrzali i taj korak (isplatu), pozivam korisnike da ne čekaju, nego da dostave sve potrebno da bi što prije dobili podršku“, poručio je Simović.

Potpredsjednik Vlade izrazio je uvjerenje da će, kako je i ranije najavio, ova godina biti obilježena sa novim velikim investicionim zamasima u sektoru poljoprivrede, koji su rezultat zajedničke podrške EU fondova i zalaganja koje čini država Crna Gora za dobro ovog sektora i proizvodjača, kako bi podigli kapacitete poljoprivrede, povećali stepen konkuretnosti, obezbijedili nova radna mjesta, novi kvalitet života u ruralnim predjelima, kako bi život na selu postao šansa i prednost. 

Špic, foto: Vlada CG

Špic: Crna Gora prepoznatljiva i po IPARD- u

Šef sektora za saradnju u Delegaciji EU u Crnoj Gori Herman Špic ocijenio je da je IPARD program postao zaštitni znak u Crnoj Gori. On je istakao da podržane investicije treba da povećaju sposobnosti poljoprivredno – prehrambenog sektora da se nosi sa konkurentskim pritiscima na tržištu. “IPARD, takođe, pomaže Crnoj Gori da se postepeno uskladi sa pravilima i standardima EU.

Špic je ocijenio da je Vlada Crne Gore uložila značajne napore da uspostavi neophodne strukture i procedure kako bi mogla upravljati velikim novčanim iznosima koje joj je povjerila EK.

"Očekujemo da će Agencija za plaćanja (Direktorat) imati dug vijek trajanja jer će biti od nasušne važnosti za sprovođenje Zajedničke poljoprivredne politike nakon ulaska Crne Gore u EU", kazao je Špic.

On je kazao da očekuje veliko interesovanje crnogorskih poljoprivrednika i za novi IPARD poziv i pozvao ih da apliciraju.

“Ruralnim područjima Crne Gore potrebna je izvjesna budućnost, a poljoprivrede mora imati centralnu ulogu u ekonomskom razvoja tih područja, ali i dati ključni doprinos razvoja cijele zemlje”, poručio je Špic.