"Ostalo je još da podatke proslijede Podgorica, Herceg Novi, Kotor i Plužine. Na osnovu podataka koje smo dostavili i kojima raspolažemo jasno je da je najveći broj upisa na Mitropoliju crnogorsko-primorsku obavljen u drugoj polovini osamdesetih i tokom devedesetih godina prošlog vijeka. Uvjeren sam da će se dokazivanje vlasništva nad vjerskim objektima sprovoditi na principijelan način u zakonskoj proceduri. Uprava za nekretnine će sve uraditi da profesionalno i blagovremeno odgovori na obaveze koje proističu iz naše nadležnosti", kaže Kovačević, pišu Dnevne novine.

Kovačević podsjeća na proceduru upisa nepokretnosti koja je ustanovljena nakon 1984. godine, kada je stupio na snagu Zakon o izradi katastra nepokretnosti, i pravila koja su tada važila.

"Te 1984. godine Crna Gora prvi put radi svoj katastar, gdje se utvrđuje svojina nad nepokretnostima. Tri godine kasnije 1987. počinje da se primjenjuje uputstvo Republičkog zavoda za geodetske imovinsko-pravne poslove (preteča današnj e-Uprave), koji je bio na državnom nivou, pri Sekretarijatu za finansije. Po tom uputstvu definisano je kako se upisuju pojedine nepokretnosti, a razlog za njegovo donošenje bio je, koliko mi je poznato, neujednačenost prilikom upisa. Tada je preporučeno da se svi pravoslavni vjerski objekti upisuju na Mitropoliju crnogorsko-primorsku, svi islamski vjerski objekti na Islamsku zajednicu u Crnoj Gori, a svi katolički objekti na Barsku biskupiju, odnosno i Biskupski ordinarijat Kotor”, podsjeća Kovačević.

Komentarišući priču o odgovornosti službenika Uprave za nekretnine, Kovačević poziva sve organe da u zakonskoj proceduri utvrde činjenice kako se Uprava za nekretnine i njeni zaposleni ne bi neosnovano sumnjičili.