Kako je saopštio Nobelov institut u Oslu pošto je 31. januara istekao rok za podnošenje kandidatura, nominovano 317 kandidata, među kojima je 210 uglednih pojedinaca i 107 međunarodnih organizacija.

List podsjeća da norveški Nobelov komitet decenijama drži u strogoj tajnosti imena kandidata, kao i onih koji podnose nominacije, a po statutu komiteta, ti podaci se čuvaju 50 godina.

Ipak, podaci o kandidatima i njihovim predlagačima "procure" u javnost, pa se tako zna da su među njima, već drugu godinu, aktivistkinja za borbu protiv klimatskih promjena Greta Tunberg, ali i NATO, što je, kako navodi "Politika", izazvalo izvjestan šok u dijelu norveške političke javnosti i opozicionih medija.

Iza kandidature NATO stoje neki poslanici vladajuće konzervativne partije Desnice koji smatraju da taj vojni savez svojim višedecenijskim postojanjem preventivno djeluje protiv izbijanja sukoba u svijetu, pogotovo u vrijeme hladnog rata i postojanja nekadašnjeg Sovjetskog Saveza.

Prema predlagačima, zahvaljujući NATO u Evropi duže od 70 godina vlada mir, mada je, kako navodi jedan od njih, za njegovo "postizanje i održavanje, neophodno i neminovno da se povremeno primjeni vojna moć i otpočne rat".

"Politika" zaključuje da je ipak Greta Tunberg favorit za dobijanje Nobela za mir, a to potvrđuju i kvote na kladionicama, dok se NATO joše nije obreo na lištićima bukmejkera.