To je saopšteno na panelu “Koliko je korupcija problem na lokalnom nivou i što je do sada urađeno?” u okviru završne nacionalne konferencije “Smjestimo korupciju u muzej”, koju je organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO).

Foto: PR Centar

Rezultati Tužilaštva kroz broj optužnica i presuda

Glavni specijalni tužilac, Milivoje Katnić, rekao je da je korupcija na lokalnom nivou uvijek u fokusu počinilaca krivičnih djela koje Specijalno državno tužilaštvo istražuje (SDT), iako je, kako je rekao, dio krivičnih djela iz oblasti korupcije na lokalnom nivou i u nadležnosti osnovnih i viših tužilaštava. 

„Organizovane kriminalne grupe teže da se infiltriraju u lokalne strukture ili u više strukture, što prelazi u nadležnost SDT. Koristeći pristup svih raspoloživih alatki i mehanizama, prije svega pravnih, postigli smo da korupcija postane eksces u našem društvu, a ne pojava koja sputava društvo da dostigne najveće vrijednosti savremene civilizacije“, istakao je Katnić.

Katnić je na konferenciji iznio detaljne informacije po pitanju bilansa ostvarenih rezultata, istraga i optužnica.

On je naveo da je SDT od 3. jula 2015. do 1. januara 2020. godine donijelo 108 naredbi o sprovođenju istrage protiv ukupno 889 fizičkih i 251 pravnog lica, dok je istovremeno podignuto 97 optužnica protiv ukupno 471 fizičkog i 12 pravnih lica.

„Za krivična djela organizovanog kriminala donijeto je 55 naredbi o sprovođenju istraga protiv 460 fizičkih i 73 pravna lica, za krivična djela visoke korupcije 40 naredbi o sprovođenju istraga protiv 196 fizičkih i 16 pravnih lica, a za krivična djela pranja novca 10 naredbi o sprovođenju istraga protiv 171 fizičkog i 155 pravnih lica. U istom periodu, podignuto je 38 optužnica protiv 259 lica za krivična djela organizovanog kriminala, 43 optužnice protiv 137 fizičkih i 11 pravnih lica, i 6 optužnica protiv 22 fizička i 1 pravnog lica “, izvjestio je Katnić.

On je naveo da je u postupajući po optuženjima specijalnih tužilaca, sud u istom periodu donio odluke protiv 80 lica i to osuđujuće presude za 74 lica, oslobađajuće u odnosu na 5 lica, dok je u odnosu na jedno lice bila odbijajuća presuda. Takođe, naveo je da sud donio presude za 52 lica na osnovu zaključenih sporazuma o priznanju krivice.

„Optužnice za koruptivna krivična djela koje su podignute u periodu od 2016. do 2019.godine se odnose na imovinsku štetu od ukupno 174.420.528 eura“, naglasio je Katnić.

U dijelu podnosioca krivičnih prijava, Katnić je kazao da ih je najviše od fizičkih lica, a da zatim slijede nevladine organizacije, pravna lica, itd. navodeći da je vrlo diversifikovana struktura prijavljenih lica koja je uključila i prijave protiv 85 sudija i 20 tužioca.

Katnić je ocijenio da je broj procesuiranih lica i slučajeva značajan.

„To ukazuje da je korupcija postojala i da je otežavala razvoj države, ali i da je borba protiv korupcije bila efikasna“, zaključio je on.

Može li se integritet oduprijeti partijskom interesu?

V.d. direktor Agencije za sprječavanje korupcije, Savo Milašinović, ocijenio je da su planovi integriteta najefikasniji preventivni mehanizam u borbi protiv korupcije, uz sistem finansijskog upravljanja i kontrole koji stoji na raspolaganju državnim organima i Agenciji.

„Na integritetu sve počiva, a ukoliko ne postoji izgrađen individualni integritet pojedinaca koji rade u državnoj upravi, onda nisu djelotvorni ni zakoni, ni podzakonski akti i uvijek će biti problema u njihovom sprovođenju“, kazao je Milašinović.

On je pojasnio da sprovođenje planova integriteta nije vremenski ograničeno, a da je njihova primjena neprekidan proces.

„Ukoliko želimo društvo u kojem ne postoji korupcija, potrebno je da se planovi integriteta u institucijama i organizacijama stalno dorađuju sa novim mjerama radi eliminisanja rizika od pojave korupcije i drugog neetičkog ponašanja. Zaposleni u opštinama treba da dožive plan integriteta kao nešto svoje, a ne kao nametnuto i da nastoje da budu bolji u izvršavanju svakodnevnih obaveza i zadataka“, naveo je Milašinović.

On je rekao da se efikasna primjena planova integriteta neposredno odražava na manji broj određenih prekršaja, kao i manja krivičnih dijela.

„Primjećeno je da su osnovne mjere i rizici vezani za kadrovsku politiku, etičko ponašanje i profesionalno ponašanje zaposlenih. Preduzete su adekvatne mjere za smanjenje rizika, a ispunjenost mjera u 2018. godini je oko 80 odsto, dok je u prethodne dvije godine bila 78 odsto, što znači da se bilježi rast učinka i pad stepena rizika“, pojasnio je Milašinović.

Potpredsjednik Opštine Budva, Marko Marković, rekao je da korupcija u Budvi srasla sa jednom partijom i da je bio stvoren mehanizam kojim se pljačkala imovina građana.

“U državama koje su svele korupciju na minimum, građani imaju ekonomsku stabilnost i razvijenu građansku kulturu, a u Crnoj Gori postoji velika nejednakost. Ukoliko imate nizak nivo standarda, takvo društvo je mnogo više izloženo korupciji. Ukoliko imate društvo koje ima toliku predispoziciju za korupciju, ne postoje pravni mehanizmi koji će biti dovoljno efikasni da svedemo stepen korupcije na prihvatljiv nivo”, kazao je Marković.

On je izrazio zabrinutost nad činjenicom da je korupcija u Crnoj Gori postala društveno prihvatljiva.

Govoreći o proaktivnosti SDT-a i predmetu WTE, Marković je zamjerio što je taj slučaj pet godina u fazi izviđaja.

“Na kraju je palo 29,5 miliona eura državnih garancija. U tom slučaju je kamen temeljac za taj koruptivni posao postavio sadašnji predsjednik Crne Gore, a tadašnji premijer Vlade Crne Gore. Neobično je da nema odgovornosti Vlade koja privatnoj firmi velikodušno garantuje izvršenje jednog tako štetnog posla koji nas je sve koštao i još može da nas košta kroz ekološku katastrofu koja prijeti Budvi”, naveo je Marković.

Između dobrih zakona i loše primjene

Predsjednik Skupštine Glavnog grada Podgorica, Đorđe Suhih, ocijenio je da je najveći problem u Crnoj Gori realizacija donešenih odluka i zakona.

“Imamo dobre odluke i zakone koje donosimo na lokalnom nivou, ali često njihova primjena nije u postupnosti efikasna”, kazao je Suhih.

On je ukazao da je neophodno promijeniti način razmišljanja o samoj korupciji, kako bi ta pojava bila na adekvatan način sankcionisana.

“To je negativna pojava i potrebno je spriječiti i prijavljivati slučajeve korupcije, što se kod nas ne dešava često. Korupcija nastaje tamo gdje ne postoje jasno definisana pravila ponašanja i propisi. Neophodna je dobra organizovanost i jasna pravila što smanjuje mogućnost da neko zloupotrijebi svoj položaj”, rekao je Suhih.

On je poručio da je za efikasnu borbu protiv korupcije neophodan i pravilan izbor rukovodećeg kadra.

“Osoba koja ima određene mogućnosti i nalazi se na određenoj poziciji, mora biti i adekvatno nagrađena. Veoma je važna i transparentnost u donošenju i sprovođenju odluka”, naveo je Suhih uz opasku da ni civilno društvo ne koristi u dovoljnoj mjeri mehanizme učešća u oblikovanju odluka na lokalnom nivou.

Predsjednica Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), Milka Tadić Mijović, rekla je da najveći slučajevi korupcije u Crnoj Gori nikada nisu procesuirani.

„Ne možemo govoriti o borbi protiv korupcije na lokalnom nivou, ukoliko se ne sankcionišu slučajevi korupcije na najvišem nivou. Porazni su rezultati borbe protiv korupcije, prije svega zato što institucije u Crnoj Gori nisu nezavisne, a tu mislim konkretno na ključne institucije koje bi trebalo da budu uključene u borbu protiv korupcije“, ocijenila je Tadić Mijović.

Ona je kazala da Crna Gora nije država u kojoj vlada pravo i da pravda nije jednaka za sve.

„Crna Gora je postala planetarno poznata po švercu kokaina, a članovi kriminalnih grupa su duboko infiltrirani u crnogorske institucije. U državama u okruženju procesuirani su neki od narko bosova, dok su u Crnoj Gori procesi protiv narko bosova pali, iako su vodili poslove u opštini Pljevlja, dobijali tendere, prali novac u banci koja se povezuje sa predsjednikom države preko off šor kompanija. Bilo je toliko papira i dokaza o ovoj organizovanoj kriminalnoj grupi kojoj SDT nikada nije doskočio, kao ni mnogim drugim“, navela je Tadić Mijović.

Konferencija je okupila 110 predstavnika Vlade, lokalnih samouprava, nezavisnih institucija, nevladinih organizacija, medija, političkih partija i diplomatskih predstavništava, a pratila nakon izlaganja panelista uslijedila je dinamična diskusija.

Projekat „Smjestimo korupciju u muzej!“, sprovodi CGO u partnerstvu sa Centrom za monitoring i istraživanje (CEMI), NVO Bonum iz Pljevalja, NVO UL-Info iz Ulcinja i NVO Za Druga iz Petrovca, a u saradnji sa Agencijom za sprječavanje korupcije i uz podršku Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori i Ministarstva javne uprave.