PODGORICA - Specijalno izdanje "Gorskog vijenca", remek-djela Petra II Petrovića Njegoša (objavljen 1847. godine u Beču), povodom jubileja dva vijeka od njegovog rođenja, podgorički izdavač "Unireks" objavio je na srpskom i engleskom jeziku i to u monografskom formatu, u boji, na najluksuznijem papiru i u originalnoj divot opremi, sa vlasničkom poveljom u ograničenom broju primjeraka. Urađeno je u drvetu i u koži, ručnoj izradi užičkih majstora rukodelja. "Vijenac" će uskoro biti pretočen i u zlatu, srebru i platini!
Ovo izdanje je sa originalnim rukopisom, autografom, registrom i rječnikom, ali i rijetkim ili uopšte nepoznatim fotografijama iz Njegoševog života, kaže za "Novosti" Janko Brajković, direktor "Unireks grupe". - Bilo je posla preko glave, ali je najvažnije da smo u svemu tome uspjeli. Pred narodom je dio tiraža urađen u tvrdom povezu, a dio u drvetu i koži, u kutiji od kože i drveta. Pripremili smo i specijalno izdanje Njegoševe "Bilježnice" u monografskom formatu, između čijih korica se našla čuvena pjesma "Paris i Helena".
Monjumentalno Njegoševo djelo "Gorski vijenac" u ovako pripremljenom i osmišljenom, ekskluzivnom izdanju, kuća "Unireks" predaje u ruke brojnim čitaocima.
- Ono predstavlja izraz našeg nastojanja da još jednom podsjetimo na njegovo uzvišeno stvaralaštvo. "Gorski vijenac" jeste i ostaće najbolja umna tvorevina koja je služila i služi kao nadahnuće mnogim generacijama za književni i umjetnički čin, a sam Njegoš bio je i ostaće veliki, ne samo kao pjesnik, mislilac, filozof, vladika i vladar, već i kao rodoljub, humanista i arhipastir - kaže dr Natalija Brajković, u ime izdavačke kuće "Unireks" iz Podgorice. - Prevođenje "Vijenca" podrazumijeva dobro poznavanje i poimanje samog djela, a originalnost izražavanja jezičkih oblika i misli, kao i neobičnu i jedinstvenu ljepotu prevodilačkog izraza. Stoga je ovaj posao iziskivao velike napore.
PRVI PREVOD NA ENGLESKOM
PRVI prevod "Gorskog vijenca" na engleskom jeziku publikovan je 1930. godine kao djelo Džejmsa Vajlsa, prvog lektora iz te ostrvske zemlje na tada novootvorenoj Katedri za engleski jezik i književnost na Univerzitetu u Beogradu. Riječ je o sjajnom poznavaocu srpske kulture i jezika, podsjeća Janko Brajković, prvi čovjek "Unireksa".
U Biljardi na Cetinju nalaze se dragocjena dokumenta i stvari koje su bile dio života crnogorskog vladike i pjesnika. Tu je i papir, na kom je Njegoš naveo imena ljudi koji bi u nekoj mogućoj predstavi glumili likove iz "Gorskog vijenca". Za vrijeme kratkog života lovćenskog proroka nije poznato da je ova ideja ikada zaživjela, mada se ne isključuje mogućnost da je ona izvedena u nekom intimnijem društvu, pred očima samog pjesnika.
(Izvor:Večernje novosti)
