Nagomilani stres, ubrzani puls i gubljenje daha uslijed panike vidno utiču i na zdravlje srca
Ilustracija

Nagomilani stres, ubrzani puls i gubljenje daha uslijed panike vidno utiču i na zdravlje srca

Pandemija koronavirusa, strah ljudi od neizvjesnosti i ograničeno kretanje mnogi ljudi teško podnose. Okolnosti u kojima se cio svijet našao, nagomilani stres, ubrzani puls i gubljenje daha uslijed panike vidno utiču i na zdravlje srca.

Međutim, postoje metode kojima se može da reguliše rad najvažnijeg organa u ljudskom tijelu i da smanji štetan uticaj anksioznosti.

Ubrzan rad srca povezan sa bolestima kardiovaskularnog sistema

Anksioznost je jedan od faktora koji prouzrokuju tahikardiju, osnosno ubrzan rad srca. Ako stanje potraje u dužem razdoblju, povećava se rizik od srčanih bolesti.

Nedavno istraživanje pokazuje da ljudi koji se suočavaju s anksioznošću imaju 26 odsto veći rizik od bolesti koronarne arterije, najčešćeg oboljenja srca.

“Current Psychiatry Reports”  objašnjava da su anksiozni poremećaji  usko povezani sa prekidom rada srca i kardiovaskularnim oboljenjima.

Kako da smirite srce uslijed panike?

Američka organizacija za anksioznost i depresiju kaže da se bol u grudima i poremećaj srčanog ritma javlja kao posljedica povećanja broja otkucaja. Napad panike može da se pretvori i u srčani udar.

Psihijatar Brajan Ajzakson kaže da prvi korak podrazumijeva liječenje anksioznosti. Tretman se sprovodi kognitivnom bihevioralnom terapijom, antidepresivima ili kombinacijom ove dvije metode liječenja.

Pored kognitivne bihevioralne terapije postoje i druge metode za regulisanje nepravilnog rada srca. Intervencije snižavaju puls, ali i pomažu osobi da upravlja anksioznošću.Vremenom ova vještina smanjuje rizik od opasnih oboljenja.

Fizička aktivnost

Vježbanje je korisna metoda u smanjenju stresa i anksioznosti. Analiza časopisa “Depression and Anxiety”  otkriva da su ljudi koji se bave fizičkom aktivnošću manje uznemireni u poređenju s drugim osobama.

Ajzakson kaže da fizička aktivnost smanjuje anksioznost. Redovno vježbanje snižava puls u trenucima mirovanja, što ga čini jednim od najvažnijih faktora za očuvanje zdravlja srca.

Duboko disanje

Metode opuštanja kao što su duboko disanje i progresivno opuštanje mišića, smanjuju anksioznost, a samim tim i regulišu broj otkucaja srca. Duboko disanje pomaže u stimulaciji vagus nerva.

Aktivnosti ovog dijela nervnog sistema smanjuju količinu supstanci u tijelu koje prouzrokuju emotivni naboj. Smanjuje se broj otkucaja srca i nivo krvnog pritiska, a povećava količina neurotransmitera odgovornih za smanjenje anksioznosti.

Izvor: Insider

Komentari

Komentara: (0)

Novi komentar

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.