"Previše ljudi olako shvata samoizolaciju", rekao je nedavno francuski predsjednik Emanuel Makron.   

Mladi u Njemačkoj takođe ignorišu službene pozive da ostanu kod kuće. Na ovu pojavu nisi bili imuni ni brojni stanovnici drugih država u Evropi, prenosi agencija Hina.

Italija je bila prva evropska zemlja koja je uvela stroge mjere zaštite uključujući i karantin, takođe ima isti problem.  

Evropske zemlje pogođene pandemijom koronavirusa podijelile su se na dvije grupe, na one koje su proglasile karantine radi opšteg dobra i one koje u tome oklijevaju. Ali mnogi ljudi ne pripadaju nijednoj od pomenutih grupa, već se ponašaju onako kako se ponaša većina, rekla je Angela Sutan, profesorka bihevioralne ekonomije na Burgundskoj poslovnoj školi.   

Oni koji su prošli vikend uživali u sunčanim parkovima spadaju u tu grupu.  

"Problem je što su ti ljudi ujedno najvažniji i najopasniji”, rekla je Sutan. 

"Ako primijete da drugi ne sarađuju, ni oni više neće da sarađivaju".     

Pomaže društveni pritisak  

Društvene mreže "imaju tendenciju da prenose previše loših primjera, što ostavlja utisak da postoje samo oni koji krše zabranu", rekla je Angela Sutan i dodala da se tako stvara začarani krug. 

Ali one mogu da budu i korisne jer omogućavaju da se izrazi nezadovoljstvo koje osjeća velik broj ljudi, što će da podstakne najsebičnije da preispitaju svoje ponašanje.  

"Oni osjećaju da rade nešto hrabro izlazeći u park samo zato što je zabranjen izlazak iz kuće", objasnila je. "Ali ako naiđu na neodobravanje na društvenim mrežama, možda će to da ih navede da ostanu kod kuće".  

Šta je, dakle, najbolja taktika vlastima da uvjere ljude da poštuju samoizolaciju? Mnoge zemlje odlučile su se za kažnjavanja: Svako koga policija zatekne van kuće u vrijeme kada treba da bude u kući dobija novčanu kaznu. Da li je to najbolja strategija ili je pametnije da se uzda u odgovornost građana? 

Potrebno je i jedno i drugo. Od Francuza se recimo traži da ispune izjavu kojom opravdavaju izlaske garantujući za to svojom čašću.  

"Kada stavite svoj potpis na papir, pojavljuje se mentalni refleks što znači da ljudi, ako su već bili skloni poštovanju pravila, žele da poštuju i novu obavezu", rekao je neuroekonomista i profesor na francuskom “Sciences-Po University”, Tier Emar . 

"Taj potpis stvoriće mentalne mehanizme koji će da rezultiraju poštovanjem obaveze kako bi se izbjegao jedan oblik kognitivnog nesklada", rekao je. 

Kognitivna disonanca je mentalno stanje u kom osoba istovremeno doživljava više iskustava koja se ne podudaraju.  

"Kod većine ljudi koji su već poštovali društvene norme, mozak će da osnaži samodisciplinu". Taj efekat može da dugoročno oslabi, zavisnosti od toga kako se ponašaju svi ostali. 

"Ako se razviju oportunistička ponašanja, grupe ljudi koji prirodno poštuju naredbe moge da evoluiraju u pogrešnom smjeru", zaključio je Emar.  

Budući da su neke evropske zemlje već u karantinu, a biće i druge na drugim kontinentima, poštovanje takvih restriktivnih mjera ostaje jedan od najdjelotvornijih načina da se uspori brzo širenje virusa, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO), ali su jače zdravstvene mjere takođe neophodne u ovom trenutku, prenosi Hina.