On je kazao da su u slučajevima elementarnih nepogoda, prirodnih katastrofa i pandemija mnogo ranjivije zemlje u kojima je struktura bruto domaćeg proizvoda (BDP) skoncetrisana na manji broj sektora, piše Pobjeda.

Golubović je rekao da je takav primjer i Crna Gora u kojoj je učešće usluga - turizma, građevine, trgovine i saobraćaja u BDP-u izrazito visoko.

"Zato je pred nama zadatak da se što je moguće više zaštitimo od negativnih uticaja i stvorimo prostor za postizanje povoljnih rezultata u sektorima koji su manje ugroženi“, naveo je Golubović.

On je saopštio da restrukturiranje privrede zahtijeva dalju valorizaciju prirodnih resursa.

“Posebno naglašavam značaj izgradnje akumulacionih hidroelektrana, čijom se proizvodnjom upravlja na osnovu zahtjeva tržišta, za razliku od vjetro i solarnih čiji rad diktiraju klimatski uslovi”, rekao je Golubović.

On je dodao da se, imajući u vidu navedeno, može konstatovati da je Crna Gora jedna od rijetkih zemalja koje imaju mogućnost da kombinovanjem pomenutih izvora optimizuju proizvodnju električne energije.

“To nam daje za pravo da vjerujemo da će država u najskorije vrijeme postati izvoznik električne energije”, dodao je Golubović.

On je kazao da dodatan podsticaj predstavlja i realizacija projekta energetskog podmorskog kabla između Crne Gore i Italije.

“Taj projekat već daje rezultate, i osim uticaja na Crnu Goru, odraziće se i na tržište električne energije u cijelom regionu, koje će se preko naše zemlje i Italije povezati sa tržištem Evropske unije (EU)”, dodao je Golubović.

Golubović je kazao da, pored Grčke, Španije, Hrvatske i brojnih drugih zemalja, turizam je i u Crnoj Gori značajan pokretač društvenog i ekonomskog razvoja i iz godine u godinu sve snažnije opravdava ulogu strateškog sektora.

Uspješan razvoj turizma ima multiplikativan efekat i na druge privredne grane trgovinu, poljoprivredu, saobraćaj i druge djelatnosti.

“Napori usmjereni na diverzifikaciju ponude i produženje sezone, kao i visokokvalitetni turizam tokom cijele godine, značajni su za generisanje zaposlenosti, povećanje standarda stanovništva i uravnotežavanje regionalnog razvoja”, kazao je Golubović.

On je dodao da u globalnoj ekonomiji sve značajnije promjene i dešavanja imaju odraz na poslovanje u pojedinačnim zemljama i sektorima privrede.

“Stoga je pred nama zadatak da se što je moguće više zaštitimo od negativnih uticaja i stvorimo prostor za postizanje povoljnih rezultata u sektorima koji su manje ugroženi”, rekao je Golubović.

Na pitanje da li je pandemija pokazala koliko je bitno da se razvije jaka domaća poljoprivredna proizvodnja i prerađivačka industrija i da li treba snažnije ulagati u nju, Golubović je rekao da država ima značajan potencijal za dalji razvoj sektora poljoprivredno-prehrambene industrije, čiju potrebu aktuelna situacija naglašava.

“Država je znatno povećala agrarni budžet i uvela niz podsticajnih mjera, što uz sve uspješnije korišćenje raspoloživih međunarodnih fondova stvara povoljan ambijent za investiranje u ovu oblast”, rekao je Golubović.

Golubović smatra da je trenutno neizvjesno govoriti o tome koliko će epidemija trajati, a upravo od toga će najviše zavisiti dalje kretanje ekonomije.

Evidentno je usporavanje ekonomskih aktivnosti od pojavljivanja epidemije što će rezultirati smanjenjem stope rasta u ovoj godini.

Kao što je to slučaj i u drugim zemljama, rezultati poslovanja biće u direktnoj zavisnosti od dužine trajanja epidemije.

Ukoliko bi u razumnom roku uspjeli da se izborimo sa njom, ekonomske aktivnosti bi počele da se oporavljaju.

U tom slučaju posljedice bi bile znatno manje, a najviše bi se osjetile u sektoru turizma i djelatnostima kao što su prevoz putnika u drumskom i vazdušnom saobraćaju.